Literatura

Radovan Ivančević, Hrvatskom slikaru Mirku Račkom u povodu 90. rođendana (dokumentarni film), Filmoteka 16, Zagreb, 1969. / https://www.youtube.com/watch?v=9jn7aLc1cDY

ulje na platnu, 73.5 x 61 cm, signirano gore desno, crvenom, "M. Rački"

Informacije o istraživanju

Djelo je bilo pohranjeno dugo godina u depou Moderne galerije u Zagrebu, a povremeno je bilo izloženo na tematskim izložbama, kao i dio stalnog postava galerije. Na poleđini djela nalazi se etiketa Moderne galerije s inventarnim brojem MGP - 1120.

Zapamti

na poleđini naljepnica Moderne galerije u Zagrebu

Slika naslova „Alegorija“ nastala je u duhu münchensko-hodlerovske secesije. No prema značaju i oblikovnom tretmanu volumena glave ona istovremeno pripada i razdoblju kada je Rački kao pripadnik skupine umjetnika zanesenih idejom o nacionalnom jedinstvu južnih Slavena okupljenih u Društvu „Medulić“ s njima izlagao i s njima je dijelio stil ideologiziranoga monumentalizma. Sličnu monumentalnost očituju i njegove alegorijske figuralne kompozicije iz velike čitaonice stare Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu slikane između 1912. i 1913. kao i dramatični tretman glave modela sa slike „Kosovka djevojka“ iz njegova ciklusa inspiriranog narodnim pjesmama iz 1914. godine. Tijekom višegodišnje pohrane ove slike u Modernoj galeriji (danas Nacionalni muzej moderne umjetnosti) sporadično je bila izlagana na tematskim izložbama i u stalnom muzejskom postavu. K tomu, ovjekovječila ju je i kamera u dokumentarnom filmu snimljenom po scenariju Radovana Ivančevića godine 1969. u povodu 90. rođendana slikara. Mirko Rački sklonost spram umjetničkog izražavanja – slikarskog i literarnog - iskazao je već tijekom školovanja na zagrebačkoj Preparandiji. O tomu svjedoče objavljena mu pripovijetka „Propao“ u Zborniku Nova nada (1898.) te nekoliko uljanih studija naslikanih tijekom radnih ljeta na gospodarstvima pl. Vranyczanyjevih u Oroslavlju i pl. Bedekovićevih u Bedekovčini (1898/1901.). Prvu slikarsku izobrazbu dobio je u Beču u privatnoj slikarskoj školi Heinricha Streblowa, a potom i u Pragu na likovnoj Akademiji, gdje je u klasi Vlaha Bukovca stekao zvanje akademskog slikara (1905.). Tijekom studija ispomagao se izradom ilustracija za listove „Sijelo“ i „Domaći prijatelj“ koje je uređivala slovensko-hrvatska književnica Zofka Kveder. Te ilustracije zamijetio je u Zagrebu onda neprikosnoveni Iso Kršnjavi pa mu je povjerio zadaću da ilustrira njegov prijevod Danteove „Božanstvene komedije“. Iznimno zadovoljan primljenim crtežima i bakropisima Kršnjavi mu je potom osigurao i žuđenu stipendiju za usavršavanje u grafičkoj „specijalki“ Wiliama Ungera na bečkoj Akademiji (1906/1907.). U godinama koje su slijedile velebna Danteova trilogija slikaru Račkom bila je neiscrpni izvor nadahnuća i za niz razmjerno velikih uljanih kompozicija koje je ostvario krajem prvog desetljeća 20. stoljeća. Riječ je o iznimno vrijednim slikarovim radovima secesijskog izričaja kao što su slike „Grad Dis“ i „Francesca da Rimini“ koje već desetljećima rese stalni postav Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Valja još spomenuti da je Rački, nakon bečkih i praških likovnih studija, umjetnička iskustva stjecao i uspješno izlagao još u Münchenu, zatim u Rimu, a od 1915. do pred kraj 1919. u Ženevi, gdje je i došao u kontakt s djelima Švicarca Ferdinanda Holdera, što je ostavilo traga i u njegovu slikarstvu. Godine 1920. nastanio se u Zagrebu, gdje je ubrzo postao vele cijenjeni slikar i član JAZU. Od 50-ih godina živio je povučeno i – za razliku prijeratnog vehementnog sudjelovanja na brojnim izložbama – rijetko je izlagao sve dok ga retrospektivna izložba u povodu 90. godine života nije vratila u žižu hrvatske likovne javnosti. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.