Literatura

Sanja Žaja Vrbica, "Hrvatska slikarska dionica ruskog marinista Alekseja Hanzena", Ars Adriatica 8, 2018, str. 163-178.

ulje na platnu, 74 x 92.5 cm, signirano i datirano dolje desno, s crnom, "A. Hanzen, 1926."

Informacije o istraživanju

Djelo je vrlo vjerojatno izloženo na njegovoj izložbi 1926. godine održanoj u Salonu Ullrich.

Alexis Hanzen rođen je u Odessi u Ukrajini gdje je proveo svoje djetinjstvo i mladost, blizu obale Crnog mora. Prvo je naukovao kod svojeg djeda, Ivana Konstantinoviča Aivazovskog, poznatog slikara romantizma koji je slikao morske krajolike, što je osobina koju će njegov unuk kasnije steći. Studirao je umjetnost u Njemačkoj, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Berlinu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Dresdenu, nastavljajući dalje produbljivati svoje znanje u Münchenu i Parizu. Uz slikarstvo, umjetnik radi i kao ilustrator novina, u novinama "New Times", što će mu omogućiti da putuje u krajeve poput Kavkaza, Krima ili Balkana. Između 1904. i 1912. godine umjetnik je posjetio Njemačku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Švedsku, tijekom kojih je održao izložbe u Firenci, Berlinu, Parizu, također izvršujući važne međunarodne narudžbe. Zapaža se i njegova prisutnost na Jesenskom salonu ili na Salonu francuskih umjetnika. Ujedno i izvanredan kolekcionar, 1910. godine umjetnik je pokrenuo inicijativu otvaranja prvog muzeja umjetnosti u Odesi. Njegova impresivna zbirka uključivala je vrijedna djela umjetnika poput Aivazovskog, Meniera, Brodskog, Burdanova, Vrubela, Roericha, pa čak i Rembrandta. Ostale teme kojima se umjetnik bavi bile su ratne scene, inspirirane Rusko-japanskim ratom i Prvim svjetskim ratom. Njegova djela, izložena u brojnim svjetskim prijestolnicama, uključujući Beograd, Bukurešt, Buenos Aires, Prag, Rim i Rio de Janeiro, svjedoče o rezonantnosti njegove umjetnosti. Početkom Oktobarske revolucije 1917. godine, Hanzen odlazi iz Sankt Petersburga u rodnu Odesu, te ostavši bez imovine dolazi do Kraljevine SHS. Seli se u Zagreb i odmah postavlja svoju prvu izložbu u Salonu Ullrich, a ubrzo prvi put odlazi u Dubrovnik, gdje odsjeda u hotelu Imperijal. Godine 1922. arhitekt Ćiril Metod Iveković za Hanzena projektira jednokatnu vilu s atelijerom na sjevernoj strani Lapada, a ona je i izgrađena iduće godine te ju slikar naziva Olimpija po svojoj ženi Olimpijadi. Njegova se ljubav prema primorskom kraju i moru odmah odražava u njegovom slikarstvu – tako će trajan motiv u njegovom opusu od 1920-ih godina nadalje ostati marine i pogledi na obalu Dubrovačkog zalijeva, naslikani realističko-impresionističkom manirom. U njegovim je pejzažima prepoznatljiv izvrstan osjećaj za svjetlo i sjenu te mediteransku zavičajnu atmosferu, unatoč tome što je tek u svojim četrdesetim godina doselio u Dubrovnik.

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.