ulje na limenoj ploči, 60 x 84.5 cm, naslovljeno na ćirilici, sredina dolje, bijelom, ''Srbi oko pevača''

Informacije o istraživanju

Postoje još tri poznate verzije ovog djela koje je naslikao Anastas Jovanović. Postavši važna nacionalna slika u XIX. stoljeću, posebno nakon što je umjetnik izradio i verziju u litografiji, "Srbi oko pjevača" bila je tražena, pa je Jovanović najvjerojatnije imao narudžbe za nekoliko verzija djela. Koliko smo saznali, jedna se verzija nalazi u zbirci Narodnog muzeja u Beogradu (inv. br. 582, 53 x 68 cm), jedna u zbirci Muzeja Vuka i Dositeja, a druga u zagrebačkoj privatnoj zbirci (47,5 x 63,5 cm).

PODRIJETLO

važna privatna zbirka, rumunjski Banat;

Anastas Jovanović (Vraca, Bugarska 1817. – Beograd, 1899.) srpski je slikar, grafičar, najpoznatiji kao fotograf i kao pionir srpske moderne vizualne umjetnosti. Rodio se u Vraci, u tadašnjem Osmanskom Carstvu, današnjoj Bugarskoj te je kao mladić preselio u Beograd. Rano je prepoznat njegov talent za umjetnost te je dobio stipendiju kneza Miloša Obrenovića za školovanje u inozemstvu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču gdje je učio litografiju. Tehniku litografije, kao revolucionarnu u njegovo vrijeme, koristio je za izradu detaljiziranih portreta, ilustracija i povijesnih scena. Na radovima je prikazivao poznate ličnosti iz srpske povijesti kao što su knezovi Miloš i Mihailo Obrenović. Kao prvi fotograf zabilježio je mnoge poznate ličnosti i prizore iz života Srbije 19. stoljeća. Njegove su fotografije dokumentarne, ali imaju i umjetnički karakter te često prikazuju članove obitelji Obrenović i prizore iz beogradske svakodnevnice. Njegov rad ostavio je neizbrisiv trag u kulturi, povezujući tehničke inovacije i umjetnički izraz. Ulje na limu "Srbi oko pjevača" nastalo je između 1848. i 1860. godine. Jovanović je prvo napravio litografiju po uzoru na predložak Pavla Simića "Srbi oko guslara" koja se proširila po narodu i postala izuzetno popularna. Zatim je isti prikaz naslikao dva puta na limu – jedan se primjerak čuva u Narodnom muzeju u Beogradu, a drugi primjerak je upravo ovaj koji je u vlasništvu zagrebačke obitelji. U središtu slike nalazi se pjevač, odnosno guslar. Guslari su bili cijenjeni narodni pjevači koji su uz svirku gusli ispjevali događaje važne za kolektiv najčešće u obliku deseteračkih epskih pjesama. Iz „zagrebačke“ je slike kasnije preuzet lik guslara, te je pod nazivom Filip Višnjić umnožen za zbirku Znameniti Srbi XIX veka u izdanju Srpske štamparije u Zagrebu. Na slici su, osim pjevača, u prirodi prikazane 33 osobe te se u pozadini nazire crkva. Neke od osoba na slici su Vuk Stefanović Karadžić, knez Mihailo Obrenović, Toma Vučić-Perišić, Anka Obrenović, Anastas Jovanović (autoportret u profilu). Na slici se još može prepoznati crnogorskog vladiku Petra II., Petra Petrovića Njegoša, Đuru Daničića, Branka Radičevića, Jevrema Obrenovića (oca budućeg kralja Milana) prikazanoga dok je još bio dijete. Slika je bijelom bojom naslovljena na ćirilici u sredini dolje kao "Srbi oko pevača". U privatnoj zbirci u Beogradu nalazi se inačica ove slike – prikaz guslača s narodom bez crkve u pozadini.

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.