akvarel na papiru, 58 x 74.5 cm, signirano i datirano dolje desno, plavom, "M. Vanka (1)926"

Informacije o istraživanju

Djelo je izloženo na grupnoj izložbi "Grafika Jugoslowianska", u Lwowu, 1927. godine i spominje se u katalogu izložbe pod kataloškim brojem 193. i naslovom "Z wyspy Hvaru (Dalmacja)".

Maksimilijan Vanka (Zagreb, 1889. – Puerto Vallarta, Meksiko, 1963.) hrvatski je slikar odrastao u siromašnom zagorskom selu Kupljenovu. Školovao se kod Bele Čikoša Sesije u Višoj školi za umjetnost i obrt i već se u njegovim prvim radovima vidi nadarenost. Zatim je školovanje nastavio na Akademiji u Bruxellesu. Tijekom studentskih putovanja Belgijom i Nizozemskom mnogo je slikao (gradske vedute, interijeri, portreti, marine u akvarelu i pastelu) te je 1914. godine osvojio Zlatnu medalju kralja Alberta za sliku "Proštenjari". Nastavio je izlagati povratkom u Hrvatsku te stvara u akvarelu i sangvini. Krajem 1920-ih s Becićem, Babićem i Mišeom čini "Grupu četvorice". Vankinim odlaskom 1929. godine grupa se transformira u "Grupu trojice". Ljeta je provodio na Korčuli gdje je i utemeljio likovnu koloniju u koju su dolazili kolege slikari i intelektualci. Predavao je na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu sve do odlaska u Sjedinjene Američke Države 1934. godine. Tijekom života u Americi inspiraciju je pronalazio u njujorškim neboderima, prosjacima i beskućnicima, lučkim barovima, uličnim tučnjavama. U tom je razdoblju važan njegov rad na freskama u crkvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburga. Posredstvom prijatelja Gustla Franka upoznaje svoju suprugu, Amerikanku Margaret Stetten s kojom stupa u brak na Korčuli 1931. godine. Već iduće godine obitelj se proširila rođenjem kćeri. Nakon Vankine smrti njegova žena i kći darovale su HAZU-u dvije kuće na Korčuli i 47 Vankinih umjetničkih djela. Dugogodišnji Vankin prijatelj, novinar Lujo Adamič učinio ga je likom svojih romana "Zipka života" i "Moja Amerika". Tijekom života je Vanka, osim slika, stvarao i izložbene plakate, bavio se likovnom opremom knjiga te je dizajnirao razglednice i čestitke, kao i plesne kostime. Njegovo se stvaranje može podijeliti u tri skupine: dekorativne kompozicije velikih formata i folklornog karaktera, religiozne kompozicije te pejzaže i portrete u ulju i akvarelu. Čak i nakon odlaska iz Hrvatske, tijekom života je na njegovim slikama hrvatski pejzaž trajni motiv. Upravo je takav motiv na akvarelu na papiru pod nazivom "Hvar" datiran 1926. godine. Prikazuje netaknutu prirodu, bez ljudi, što pridonosi mirnoći scene. Snažan kontrast između svijetlog polja i tamnog masiva u pozadini postiže dramatičnost i intenzitet u izrazu, kao i osjećaj dubine i prirodnog sklada. Toniranje boje ukazuje na Vankinu majstorsku tehniku i sposobnost prenošenja emocija kroz slikarske prizore. Impresionizam je vidljiv upravo u igri svjetla i boje, a ekspresionizam u dinamičnosti i dramatičnosti oblika.

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.