Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, Francuska, 1977.) hrvatski je slikar, predstavnik međuratnog modernizma. Prvu je likovnu poduku dobio u Banjoj Luci od Pere Popovića, kada je također upoznao i cjeloživotnog prijatelja, slikara Vilka Gecana. Školovao se kod T. Krizmana i najraniju inspiraciju crpio iz djela M. Kraljevića. Izbačen je iz zagrebačke Akademije zbog nediscipline. Bježeći od mobilizacije 1915. godine odlazi u Prag. Povratkom u Zagreb 1919. godine i izlaganjem na Proljetnom salonu s neformalnom skupinom mladih slikara, zvanom "Praška četvorica" (Gecan, Trepše, Varlaj, Uzelac), najavio je smjenu generacija na hrvatskoj likovnoj sceni. U to doba nastaje "U ateljeu boema" – prekretnica u njegovu stvaralaštvu kojom najavljuje oproštaj od ekspresionizma. Od 1923. do kraja života živi u Francuskoj gdje dolazi pod utjecaj klasicističkog neorealizma. U Francuskoj je susreo Natašu Miklaševskaju koju je oženio i često prikazivao na svojim slikama. Zadnjih petnaestak godina života živio je mirnije slikajući na farmi u Cotignacu, mjestu u kojem je i pokopan. Česti motivi njegovih slika bili su dijelovi boemskog načina života – ljudi s ruba društva, prostitutke, kavana, lascivni detalji. Najuspješniji prikaz vulgarnosti i lascivnosti jest "Autoportret pred barom" iz 1923. godine. Stvarao je tempere, akvarele i crteže s prikazima kulturnog i društvenog života i sporta, radio je i karikature, izrađivao plakate, ilustrirao knjige, dizajnirao naslovnice knjiga. Temperom i gvašom na papiru Uzelac je prikazao "Buket s makom i šlajerom". Buket šarenog cvijeća nalazi se u jednostavnoj vazi, a cijela kompozicija odiše profinjenošću i suptilnošću. Uzelac je bio poznat po živim bojama i snažnim potezima kista, što se može vidjeti u dinamičnoj i razigranoj prirodi prikazanog cvijeća. Uzelac na ovoj mrtvoj prirodi koristi bogatu paletu boja s izraženim kontrastima. Cvjetovi su prikazani u jarkim crvenim, narančastim, plavim i zelenim nijansama, što pridonosi osjećaju svježine i vitalnosti. Primjećuje se meki prijelaz svjetla i sjene, što stvara dubinu i dodaje trodimenzionalnost prizoru. Slika je signirana lijevo pri dnu crnom bojom.
Dimenzije
width 49 cm, height 59 cm
Opis
tempera i gvaš na papiru, signirano sredina lijevo, crnom, "Uzelac"
Izlasci
1925.-1930.
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, Francuska, 1977.) hrvatski je slikar, predstavnik međuratnog modernizma. Prvu je likovnu poduku dobio u Banjoj Luci od Pere Popovića, kada je također upoznao i cjeloživotnog prijatelja, slikara Vilka Gecana. Školovao se kod T. Krizmana i najraniju inspiraciju crpio iz djela M. Kraljevića. Izbačen je iz zagrebačke Akademije zbog nediscipline. Bježeći od mobilizacije 1915. godine odlazi u Prag. Povratkom u Zagreb 1919. godine i izlaganjem na Proljetnom salonu s neformalnom skupinom mladih slikara, zvanom "Praška četvorica" (Gecan, Trepše, Varlaj, Uzelac), najavio je smjenu generacija na hrvatskoj likovnoj sceni. U to doba nastaje "U ateljeu boema" – prekretnica u njegovu stvaralaštvu kojom najavljuje oproštaj od ekspresionizma. Od 1923. do kraja života živi u Francuskoj gdje dolazi pod utjecaj klasicističkog neorealizma. U Francuskoj je susreo Natašu Miklaševskaju koju je oženio i često prikazivao na svojim slikama. Zadnjih petnaestak godina života živio je mirnije slikajući na farmi u Cotignacu, mjestu u kojem je i pokopan. Česti motivi njegovih slika bili su dijelovi boemskog načina života – ljudi s ruba društva, prostitutke, kavana, lascivni detalji. Najuspješniji prikaz vulgarnosti i lascivnosti jest "Autoportret pred barom" iz 1923. godine. Stvarao je tempere, akvarele i crteže s prikazima kulturnog i društvenog života i sporta, radio je i karikature, izrađivao plakate, ilustrirao knjige, dizajnirao naslovnice knjiga. Temperom i gvašom na papiru Uzelac je prikazao "Buket s makom i šlajerom". Buket šarenog cvijeća nalazi se u jednostavnoj vazi, a cijela kompozicija odiše profinjenošću i suptilnošću. Uzelac je bio poznat po živim bojama i snažnim potezima kista, što se može vidjeti u dinamičnoj i razigranoj prirodi prikazanog cvijeća. Uzelac na ovoj mrtvoj prirodi koristi bogatu paletu boja s izraženim kontrastima. Cvjetovi su prikazani u jarkim crvenim, narančastim, plavim i zelenim nijansama, što pridonosi osjećaju svježine i vitalnosti. Primjećuje se meki prijelaz svjetla i sjene, što stvara dubinu i dodaje trodimenzionalnost prizoru. Slika je signirana lijevo pri dnu crnom bojom.
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
