37. Studija za Ikara [cca. 1897.]

Vlaho Bukovac najznačajniji je slikar hrvatske moderne te međunarodno afirmirani predstavnik akademskog realizma, plenerizma i simbolizma. Prve poduke iz slikanja prima u San Franciscu, gdje izrađuje uglavnom portrete po narudžbi. Pozitivna kritika motivira ga da se vrati u Europu i upiše studij slikarstva. Godine 1877., uz pomoć Mede Pucića i đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Bukovac odlazi u Pariz i započinje studij na École des Beaux Arts u ateljeu Alexandrea Cabanela. Ovaj početak formalnog slikarskog obrazovanja označava i početak njegova pariškog razdoblja, tijekom kojega usvaja, u duhu akademskog realizma, sposobnosti prikazivanja velikih historijskih scena s povijesnim detaljima, složenim arhitektonskim pozadinama i prirodnim tretmanom svjetla. U ovom formativnom razdoblju izlaže na pariškom Salonu te se, uz povremene boravke u Engleskoj, Cetinju, Beogradu i rodnoj Dalmaciji razvija u etabliranog portretista. Iste godine i po treći put u Parizu svoja djela izlažu impresionisti, čiji je utjecaj vrlo vidljiv na Bukovčevim pariškim pejzažima – sve se više odmiče od propisanih akademskih modela koje uči od Cabanela te počinje uvoditi plenerističke elemente u svoje slikarstvo, spajajući ih s onim tradicionalnim. Kao rezultat mnogobrojnih studija u prirodi, postupno napušta tamnu tonsku skalu i okreće se širokom spektru impresionističkog kolorita koji počinje nanositi u gustom impastu, energičnim i spontanim potezima. Nakon formiranja i uspjeha u Parizu, cavtatski se slikar odlučuje vratiti u domovinu 1893. godine. U Zagrebu provodi kratkih, ali vrlo značajnih pet godina te brzo postaje centralna figura hrvatske umjetničke scene kraja 19. stoljeća, ostavljajući neizbrisiv utisak na generaciju mladih slikara, ključnih protagonista hrvatske Moderne. Posljednja dva desetljeća života Bukovac provodi u Pragu, gdje dobiva mjesto izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti. U ovom periodu sve se više kreće prema poentilizmu te uglavnom slika portrete i aktove, pri čemu se fokusira na probleme svjetlosti i boje. Bukovčeva „Dvostruka studija muškog akta (Ikar)“ nastala je 1897. godine, pred kraj njegova zagrebačkog boravka. Raskolom Društva umjetnosti, mladi se umjetnici poput Crnčića, Čikoša i Ivekovića okupljaju oko Bukovca te osnuju Društvo hrvatskih umjetnika. Zajedno se odmičući od akademskih šablona i tražeći punu slobodu umjetničkog izražavanja priređuju svoju prvu izložbu, Hrvatski salon 1898. godine. Za Bukovca, ovo je razdoblje guranja konzervativnih granica domaće likovne scene. U pripremi za djela koja izlaže na Salonu, među kojima se nalaze i biblijski, alegorijski te mitološki motivi, nastaje niz studija ženskih i muških aktova. Slike s motivom Ikara i Dedala te Ikarovog pada također nastaju u ovom razdoblju, a za njih Bukovac izvodi više studija zgrčenih muških tijela. Dvostruka studija o kojoj je ovdje riječ, izvedena krupnim potezima gustog namaza i toplih tonaliteta, primjer je slikareva promišljanja o emotivnim učincima priča iz klasične mitologije te univerzalnim porukama koje se iz njih mogu iščitati. Istovremeno, s ovakvim modernim i pročišćenim pristupom prikazivanju smrti i boli približit će se simbolističkom slikarstvu.

Literatura

KRUŽIĆ-UCHYTIL, Vera. "Vlaho Bukovac - Život i djelo: 1855. - 1922.", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005. "Korijeni i krila: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893. - 1903.", ur. Petra Vugrinec, Irena Kraševac, Iva Sudec Andreis, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2022.

Dimenzije

width 55 cm, height 31 cm

Opis

ulje na platnu pričvršćeno na drvenu dasku, signirano dolje lijevo, crnom, "Vlaho Bukovac"

Informacije o istraživanju

Djelo je reproducirano u katalogu izložbe "Hrvatski salon Zagreb 1898: 100 godina Umjetničkog paviljona", ur. Lea Ukrainčik, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 123., kat. br. 49. Djelo je reproducirano u monografiji Vera Kružić-Uchytil, "Vlaho Bukovac - Život i djelo: 1855. - 1922.", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005., na stranici 374. pod kataloškim brojem 535. Djelo je reproducirano u katalogu izložbe "Korijeni i krila: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču 1893. - 1903.", aut. izložbe Petra Vugrinec, Lucija Vuković, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2022., str. 67; 270.

Izlasci

cca. 1897.

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.