88. Četiri arhanđela [1903.]

Jedan od ključnih hrvatskih slikara secesije i simbolizma, Bela Čikoš Sesija, rođen je u Osijeku 1864. godine u graničarskoj obitelji. Prateći karijeru svog oca obrazuje se na vojnim učilištima te dolazi do poručničkog čina sve do 1887. godine, kada napušta vojnu službu. Tada kao 23-godišnjak započinje studij slikarstva na bečkoj Akademiji. Početkom 1890-ih godina, Čikoš kao štićenik Izidora Kršnjavija odlazi na studijsko putovanje u Italiju, u mjesto Bosco Tre Case blizu Napulja. Nakon studijskog putovanja nastavlja svoje formalno likovno obrazovanje u Münchenu, ali ne zadugo – već 1894. godine s dopuštenjem Kršnjavija dolazi u Zagreb te počinje slikati u ateljeu Vlahe Bukovca koji baš tada, sa svježim umjetničkim iskustvima iz Pariza, okuplja generaciju mladih umjetnika oko sebe i unosi novine u domaću likovnu scenu. Godine 1895. Čikoš za Milenijsku izložbu u Budimpešti izvodi niz slika gradina i gradova s protosecesijkom stilizacijom. U ovo vrijeme dobiva i svoj slikarski atelje u Zagrebu te radi velika historijska platna s antičkim temama. Tijekom posljednjeg desetljeća 19. stoljeća izrađuje kristološki ciklus za grkokatoličku crkvu u Križevcima te pet simbolističkih kompozicija prema literarnim izvorima za radnu sobu predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10 te oko desetljeće kasnije i platna s nacionalnim motivima za tamošnju svečanu dvoranu. Na prijelomu stoljeća profilira se i kao talentiran grafičar. Kraće vrijeme na početku 20. stoljeća provodi u SAD-u, a nakon povratka sve više izrađuje portrete i veće figuralne kompozicije. S Mencijem Clementom Crnčićem 1903. godine u Zagrebu otvara privatnu slikarsku školu iz koje će se kasnije razviti Akademija likovne umjetnosti. Godine 1919. organizira izložbu hrvatske umjetnosti, a samostalno izlaže u Zagrebu 1925. Čikošev stilski razvoj započinje s njegovim danima na Bečkoj akademiji, gdje uči pod J. Bergerom i L. K. Müllerom. Za vrijeme studijskog putovanja u Italiju očaran krajolikom izvodi brojne intimne plenerističke vedute i marine. U ovom se razdoblju njegov stil odlikuje pastoznim namazima i finom igrom svjetla i sjene, a sredinom 1890-ih na njega utječe Bukovčev plenerizam i svjetli kolorit. Sličan koncept krajolika izvodi i na ciklusu starih hrvatskih gradina za Milenijsku izložbu, ali s nagovještajem secesijskih elemenata koji će ubrzo preuzeti njegov izričaj. Vrhunac u primjenjivanju poentilističkog postupka s točkastim i iglastim titravim potezom kista Čikoš postiže u svojim oglednim simbolističkim platnima za Odjel za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10. Tom prilikom prema književnim izvorima izvodi remek-djela simbolističke teme i morfologije - Valpurgina noć i Dante pred vratima purgatorija. Koristeći postupak divizionizma u ovim djelima Čikoš postiže snovitu i mističnu atmosferu koju do vrhunca dovodi u slici Psiha. Motiv smrti i zagrobnog života javljaju se u Čikoševom opusu kontinuirano, a kulminiraju u njegovom većinom neostvarenom ciklusu s motivima iz Apokalipse ili Ivanovog Otkrivenja oko 1903. godine. Skice i studije za ovaj neprovedeni ciklus nalaze se danas u Kabinetu grafike HAZU i Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, dok je nekoliko kompozicija izvedeno u većem formatu. Riječ je o pastelima, crtežima te par konačnih verzija ulja na platnu bikromatskog kolorita s nadrealnim prizorima apokaliptičnih anđela, jahača apokalipse i apokaliptične madone na polumjesecu. Slika Četiri arhanđela sa snažno osvijetljenim izduženim bijelim figurama smještenim u zamišljeni nebeski blijedoplavi prostor jedna je od Čikoševih provedenih vizija iz Otkrivenja u većem formatu. Na ovoj slici, za koju nam je poznata i studija u pastelu, umjetnik je ostao vjeran simbolističkom konceptu.

Literatura

ZLAMALIK, Vinko. "Bela Csikos Sesia", JAZU, Zagreb, 1984. "Bela Csikos Sesia: Za Psihom, sliko!", ur. Radovan Vuković, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb, 2012.

Dimenzije

width 63.5 cm, height 100.5 cm

Opis

ulje na platnu, signirano dolje desno, sivom, "B. CSIKOS SESSIA"

Informacije o istraživanju

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu nalazi se pripremna skica izvedena pastelom na papiru, 40 x 24,6 cm (reproducirano u katalogu izložbe Tonko Maroević, "Bela Csikos Sesia: Za Psihom, sliko!", Umjetnički paviljon u Zagrebu, 2012., kat. br. 161., str. 109.). Djelo je reproducirano u katalogu izložbe Igor Zidić, "Hrvatsko moderno slikarstvo 1880. - 1945. u privatnim zbirkama", Zagreb, 2006., str. 63. Djelo je izloženo i reproducirano u katalogu izložbe Tonko Maroević, "Bela Csikos Sesia: Za Psihom, sliko!", Umjetnički paviljon u Zagrebu, 2012., kat. br. 68., str. 56.

Izlasci

1903.

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.