kamen, 79 x 48 x 40 cm, signirano dolje desno na bazi, uklesano, ''KRŠINIĆ''

Informacije o istraživanju

Djelo je navedeno i reproducirano u monografiji “Kršinić”, Petar Šegedin, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1968., pod naslovom “Djevojka plete kosu” na stranici 97. Djelo ima verziju u gipsu, datiranu u razdoblje 1922.–1924., pod naslovom “Toaleta”. Gipsana verzija bila je izložena na izložbi Grupe nezavisnih 1924. godine, u Salonu Galić u Splitu, te je spomenuta u katalogu izložbe pod kat. br. 49.

PODRIJETLO

do 1971. povijesna zbirka obitelji barona Švegela na Bledu; od 1971. do danas, privatna zbirka u Ljubljani. Novi vlasnici stupili su kontakt s Franom Kršinićem 1971. godine i obavijestili ga o promijeni vlasništva.

Frano Kršinić (1897. - 1982.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, prepoznatljiv po svom suptilnom spoju klasične tradicije i modernističkih tendencija. Rođen je u Lubardi na otoku Korčuli 1897. godine. Prve kiparske vještine stekao je učeći klesarstvo od svojeg oca kamenara te u klesarskom odjelu zanatske škole (1909. - 1912.). Svoje formalno obrazovanje nastavio je u kiparsko-kamenarskoj školi u Hořicama, koju je završio 1916., a potom je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu 1920. godine. Kršinić je usavršavao svoje znanje na studijskim putovanjima u Njemačkoj (1920.), Grčkoj (1922.) i Francuskoj (1925.). Nakon djelovanja kao slobodni umjetnik u Pragu, Zagrebu i Beogradu, 1924. godine doselio se u Zagreb, gdje se zaposlio na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1940. bio je izvanredni, a od 1947. do umirovljenja 1967. redoviti profesor i voditelj Majstorske radionice. Preminuo je u Zagrebu 1982. godine. Njegov opus obuhvaća intimne ženske figure, javne spomenike i monumentalne skulpture, a kao dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, utjecao je na generacije mladih umjetnika. Bio je suosnivač umjetničke grupe Zemlja, a posebno se ističe njegova sklonost prema lirskom i profinjenom pristupu oblikovanju ljudske figure. Ovdje je riječ o intimističkom vidu Kršinićevog stvaralaštva nadahnuto lirskim doživljajem. Skulptura "Djevojka plete kosu" Frane Kršinića izrađena je u kamenu 1925. godine. Djelo pripada njegovoj ranoj, ali značajnoj fazi stvaralaštva, kada je kipar već bio oblikovao prepoznatljiv stil obilježen lirskim senzibilitetom i izvanrednim osjećajem za sklad i profinjenost ženskog lika. Skulptura prikazuje djevojku koja sjedi te s češljem plete svoju dugu kosu. Iznimna pažnja posvećena je detaljima, posebno prekrasno izrezbarenoj kosi koja se proteže cijelom dužinom skulpture, kao i pažljivo oblikovanom češlju koji dodatno naglašava virtuoznost umjetnika u radu s kamenom. Umjetnikovo nadahnuće za intimističke motive, posebice ženske figure, jasno se očituje u ovom djelu, koje pripada Kršinićevoj lirskom opusu, najdublje ukorijenjenom u njegovom stvaralaštvu. Njegova posvećenost materijalu i obliku očituje se u svakom detalju, od harmonične kompozicije do suptilne modelacije koja skulpturi daje životnost i mekoću unatoč hladnoći kamena. Provenijencija skulpture dodatno doprinosi njenom značaju. Prvotno je bila u vlasništvu barona Švegelja iz Bleda, čuvenog kolekcionara i ljubitelja umjetnosti, u čijem se dvorcu Grimšče skulptura nalazila sve do 1971. godine. Te je godine skulpturu otkupio ugledni kolekcionar i ljubitelj umjetnosti iz Ljubljane, koji ju je nabavio od nasljednice barona Švegelja. Kolekcionari iz ove obitelji s vremenom su otkupili još nekoliko Kršinićevih djela, uključujući i ona koja su otkupili izravno od samog umjetnika. Njihova zbirka svjedoči o njihovom dubokom poštovanju prema Kršiniću i njegovom stvaralaštvu te o kontinuitetu valorizacije hrvatske i jugoslavenske skulpture u drugoj polovici 20. stoljeća. Kršinićevo djelo “Djevojka plete kosu“ uspijeva zadržati dozu intimnosti i emotivne snage, prožimajući realistički prikaz s poetskom dimenzijom. Njegova ruka, vođena iskustvom i dubokom povezanošću s kamenom, uspjela je postići jedinstvenu sintezu forme i izraza, što ovu skulpturu čini nezaobilaznim djelom u povijesti hrvatske skulpture 20. stoljeća.

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.