bronca, 55 x 87 x 46 cm, signirano straga desno dolje, urezano, "RADAUŠ"

Informacije o istraživanju

Djelo je izloženo na XV. izložbi hrvatskih umjetnika u Osijeku te zavedeno u katalogu izložbe, kat. br. 66., pod nazivom "Konj". Djelo je popraćeno stručnim mišljenjem Davorina Vujčića. Djelo je zaštićeno odlukom Ministarstva kulture i medija, Uprava za zaštitu kulturne baštine, te mu je dodijeljen privremeni status kulturnog dobra i kao takvo isto je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem P-6833.

PODRIJETLO

poklon Vanje Radauša prijatelju Antunu Šimeku; potom u nasljedstvu obitelji do danas.

Kipar, slikar i pjesnik Vanja Radauš, jedan od najvećih hrvatskih umjetnika uopće, tijekom svoga pedeset godišnjeg stvaralačkog vijeka odolio je svoj sili nasrtaja apstraktnih, nesadržajnih izričaja i uz postojanu ukorijenjenost u zavičajnu tradiciju ostao je navlastito svoj, a k tomu i nacionalan i univerzalan. Rodnoj je Slavoniji posvetio veliki dio svoga strastvena kreativnog umjetničkog bića i, osim zbirki pjesama i javnih spomenika, posvetio joj je niz prvorazrednih skulptura „Šokica“, „Žetelica“ i „slavonske animalistike“ u vidu kiparskih kompozicija s „Bikovima“ i „Konjima“ modeliranima u glini i odlivenima u broncu ili aluminij. Glinom, tim rodnim uzglavljem kiparstva kontinentalne Hrvatske, Radauš je zarana ovladao. S nepunih 18 godina počeo je studirati kod Frangeša Mihanovića, s nepune 22 godine je diplomirao kiparstvo u specijalki Ivana Meštrovića, a već 1930. u Parizu se je temeljito upoznao s izražajnošću A. Rodina i dinamikom pokreta A. Bourdellea. Vrativši se u Zagreb 1931., nakon očevidno brzog i sretnog ulaska u doba kiparske zrelosti, Radauš s kolegom Antunom Augustinčićem 1932. u Banjoj Luci izvodi spomenik Petru Kočiću, a u Beogradu 1936. monumentalnu statuu kralja Tomislava. Naporedo modelira dvije konjaničke statue za spomenike u Nišu i Novom Sadu te modelira i lijeva u broncu dvije sjajne skulpture (1934-1935) – „Muški torzo“ i „Ženski torzo“ – koje već niz desetljeća čine posebnu dragocjenost stalnog postava Moderne galerije (danas NMMU). I skulptura „Konj“, modelirana i salivena u broncu tijekom 1938., očituje spomenutu zrelost, dinamičnost i izražajnost njegova kiparskog izraza; k tomu i izvanredno poznavanje ne samo anatomije, nego i sâme prirode konja koji su otjelovljeni u suverenom realističnom prikazu uznemirene životinje. Odlike skulpture su vrhunska modelacija, plasticitet paradigmatskih značajki i sugestivna uvjerljivost koji su i Radaušev kreativni pečat u kontekstu hrvatskog figurativnog kiparstva 20. st. Vrijedi još istaknuti da je ovo Radaušovo djelo prvi put (i dosad jedini) bilo predstavljeno javnosti na XV. izložbi Hrvatskih umjetnika u Osijeku tijekom siječnja 1939. Među trinaest tada izloženih Radaušovih djela, brončana skulptura: „Konj“ , pa i ranije spomenuti „Muški torzo“ u pratećem katalogu osječke izložbe na početku su popisa i nose kataloške br. 66 i 67. Tada su obje bronce još bile u vlasništvu kipara. To se, naravno, poslije rata promijenilo i prema riječima sadašnje vlasnice skulpture „Konj“ – kipar Vanja Radauš 60-ih godina minulog stojeća skulpturu je darovao njezinom ocu i svom prijatelju s kojim se rado i često družio u njegovoj vikendici na Varaždin brijegu. Vanja Radauš bio je umjetnik koji je dosljedno sve do smrti stvarao i iskazivao neposredni život u sebi i oko sebe. Svojim poslijeratnim kiparskim ciklusima „Tifusari“ (1956-1959), „Panopticum croaticum“ (1959-1961) i „Čovjek i kras“ (1961-1963) zadobio je epitet najosebujnijeg i najsamosvojnijeg kipara hrvatske skulpture uopće. Bio je odani sin svoje domovine i angažirani sudionik njenih grčevitih prijeloma i teških spoznaja. Prije pedeset godina po vlastitoj volji napustio je ovaj svijet i otišao, po riječima Tonka Maroevića, u nebeski Panopticum croaticum, gdje prema velebnom opusu zauvijek i pripada. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.