Literatura

Vera Kružić Uchytil, Vlaho Bukovac / Život i djelo: 1855. – 1922., Nakladni zavod Globus, 2005.vaŽ Igor Zidić, Vlaho Bukovac (1855 – 1922), Muzeji i galerije Konavala, Kuća Bukovac, Cavtat, 2024.

ulje na platnu, 36 x 58 cm, signirano dolje lijevo, crvenom, "Vlaho Bukovac"

Informacije o istraživanju

Djelo je praćeno ekspertizom Igora Zidića iz 2012. godine. Djelo predstavlja umanjenu verziju, slike Crnogorski guslar Vlaha Bukovca, naslikane u Pragu 1919. godine. Ovo slika, dimenzija 130 × 200 cm, čuva se u Narodnom muzeju Crne Gore, u Muzeju kralja Nikole na Cetinju.

Slika „Crnogorski guslar II.“ umanjena je verzija (studija) istoimene Bukovčeve slike dimenzija 130 x 200 cm, naslikane u Pragu 1919. i signirane u donjem lijevom kutu „Vlaho Bukovac, Praha, 1919.“, koju već niz desetljeća čuva i izlaže Narodni muzej Crne Gore u izložbenom postavu Muzeja kralja Nikole na Cetinju. Veliku sliku guslara iz crnogorske muzejske zbirke autorica prve slikarove monografije dr. sc. Vera Kružić Uchytil katalogizirala je i detaljno opisala pod kat br. 908.* No, kako opis nije popraćen reprodukcijom smatramo potrebnim ovdje donijeti fotografiju i tog slikarova ulja. Bukovčevo djelo, relevantno ne samo za rađanje hrvatske likovne moderne, nego i za srednjoeuropsku slikarsku produkciju na prijelomu 19. u 20. st. važnu je ulogu imalo i za promjenu kulturne klime na jugoistoku Europe. Preciznije rečeno na Cetinju, gdje je Bukovac tijekom 1883. radno boravio na dvoru kralja Nikole i pritom ostvario 14 ne samo reprezentativnih, nego i prvorazrednih portreta i figuralnih kompozicija svih istaknutih članova kraljevske obitelji. Po povratku u Pariz, preko Cavtata dakako, gdje je portretirao i svoje dvije sestre, Bukovac je nastavio izlagati na pariškim Salonima djela tako zvane crnogorske motivike i figuralike koje su plijenile pozornost i žirija i publike zbog zanimanja za orijentalizme koji su tada doista bili an vogue. Primjerice, sliku „Crnogorka na sastanku“ izložio je ujesen 1883. na pariškom Salonu, za nju je opet pobrao pohvale. Na kraju, kada se 1893. nastanio u Zagrebu i kada je vehementno krenuo s preporodnim djelovanjem među mlađim naraštajima hrvatskih slikara, sliku „Crnogorka na sastanku“ Društvo hrvatskih umjetnika otkupilo ju je za svoju „Modernu galeriju“, gdje je otad – uz druge Bukovčeve slike – izložena u stalnom postavu. Na moguće pitanje koji su razlozi naveli Vlaha Bukovca da se dvadesetak godina nakon boravka i rada na Cetinju opet okrene „ crnogorskoj motivici“ i da 1919. u Pragu – gdje živi, slika i predaje na likovnoj Akademiji od 1905. – naslika čak tri verzije slike „Crnogorski guslar“, rado odgovaramo citirajući zapis iz najnovije divot monografije „Bukovac“ uvaženog kolege Igora Zidića, ponajvećeg poznavatelja slikarova života i opusa.*Na 732. stranici Zidić o Bukovčevu radu tijekom praške 1919. piše: (…) Slikarska mu je produkcija brojem više-manje standardna, ali se ipak primjećuje stanovito posustajanje, redukcija interesa, ponavljanje i variranje starih njegovih tema i motiva. (…) Među dvadesetak slika iz te godine pet se odnosi na varijacije starih crnogorskih motiva, koji su, u taj čas, dio davne slikovne i slikarove prošlosti, a u Bukovca znače sentimentalni osvrt za vremenom orijentalističke mode i za uspjesima koje mu je ta moda, u pariškoj njegovoj mladosti, donosila. Uglavnom, bila je to godina retro-motivâ i retro-kostimâ; osim Crnogorki i Crnogoraca u nošnjama tu su (…) i replike i varijante starih slika koje govore da je aktivniji u vlastitoj prošlosti, nego u aktualnom vremenu. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.