71. Kapitel [cca. 1940]

Kipar i arhitekt Ivan Meštrović (Vrpolje, 1883. – South Bend, SAD, 1962.) svojom se skulpturom, graditeljsko-kiparskim spomenicima i arhitektonskim projektima profilirao kao umjetnik od nezaobilazne važnosti za Hvratsku, ali i internacionalnu modernu umjetnost. Meštrović je nakon perioda neformalnog obrazovanja u klesarskoj radionici Pavla Bilinića u Splitu otišao u Beč, gdje je isprva učio pod Ottom Königom, a potom i na bečkoj Akademiji. Tamo ima priliku prvi put javno izložiti svoja djela na izložbi secesije 1903. godine. Meštrovićev su stilski izraz, posebno u ranom periodu, oblikovala djela klasične europske umjetnosti te radovi suvremenika poput Bourdellea, Rodina i Maillola. Godine 1909. zajedno s Emanuelom Vidovićem i drugim splitskim umjetnicima osniva skupinu Medulić. Tijekom I. svjetskog rata živi u emigraciji, a kad se vratio u domovinu započelo je najplodnije razdoblje njegova umjetničkog djelovanja – od 1923. do 1942. godine rektor je zagrebačke Akademije, dok članom JAZU postaje 1934. godine. Tijekom II. svjetskog rata emigrira u Italiju i Švicarsku, a zatim i SAD, gdje umire. Uz skulpturu koja je bila njegovo primarno umjetničko opredjeljenje, Meštrović se bavio i arhitekturom. Iz razdoblja od 1907. do 1941. godine sačuvani su brojni projekti i skice građevina na kojima se prepoznaje uska povezanost skulpture i arhitekture u početku i zatim postupno odvajanje i pročišćavanje arhitektonske forme. Zgrade koje je projektirao uglavnom su imale svečanu funkciju i jednostavan prostorni raspored, često korišten kao scenografija za kiparska djela, namijenjena za kraće zadržavanje posjetitelja. U primjeni kiparske dekoracije do izražaja dolaze njegovi specifični estetski nazori: kao čest izvor nadahnuća poslužila mu je egipatska, antička i srednjevjekovna plastika te tradicionalno narodno graditeljstvo. Kao Meštrovićeva najznačajnija arhitektonska ostvarenja valja spomenuti Kosovski hram, kuću i atelijer u Zagrebu, crkvu Krista Kralja na Trnju, Galeriju JAZU i Dom likovne umjetnosti u Zagrebu, Grob neznanom junaku na Avali te Kaštelet u Splitu. Meštrović Kaštelet veličanstveno je povijesno mjesto koje ima duboko umjetničko i duhovno značenje. Izvorno ljetnikovac iz 16. stoljeća u vlasništvu obitelji Capogrosso, objekt je 1939. godine stekao glasoviti hrvatski kipar uz brata Petra. U suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem ljetnikovac je prenamjenjen u izložbeni prostor, a Meštrović tamo dodatno gradi i kapelu Sv. Križa. Na zapadu je promijenio dvorište, gdje je postavio trijem za šetnju s verzijom dorskih stupova. U crkvi se održava misa na staroslavenskom jeziku, prema njegovoj želji. Na istoku je nedovršena kapela Gospe od Dobrog svita za koju su bila namijenjena 4 kapitela dekorirana anđeoskim licima. Ovdje prikazano djelo predstavlja Meštrovićev spoj arhitektonske funkcije s kiparskom dekoracijom. Kapitel je jednostavnog zvonastog oblika koji odudara od klasičnih redova, a u obrisima nalikuje srednjevjekovnoj arhitektonskoj plastici. Sa svake četiri strane uklesana su lica serafina omeđena svojim krilima koja izviru iz cvjetaste baze, zaglađene i stilizirane fizionomije. Njihova vanjska krila koja ugrubo nalikuju listovima u sažetoj formi podsjećaju na akantove listove klasičnog korintskog kapitela. Meštrović je pomoću svog učenika, klesara Krstulovića ovdje proveo idejnu zamisao čije se tragovi mogu naći i u mnogo ranijim skicama, primjerice studijama za mauzolej obitelji Račić, nastalima oko 1920. godine.

Literatura

Ivan Meštrović: Gospa od Anđela - mauzolej obitelji Račić, Cavtat 1920. -1922: Gliptoteka HAZU (Galerija I.), listopad - studeni 2008. : [katalog izložbe] / [autorice koncepcije izložbe i tekstova Ljiljana Čerina, Lida Roje Depolo] Kečkemet, Duško. "Život Ivana Meštrovića (1883.- 1962.- 2002.)", Školska knjiga, Zagreb, 2009. Piplović, Stanko. "KLASICIZAM U ARHITEKTURI IVANA MEŠTROVIĆA." Kulturna baština 45, 2019., str. 385-420.

Dimenzije

depth 40 cm, width 49 cm, height 49 cm

Opis

kamen vapnenac

Informacije o istraživanju

Djelo je upisano kao kulturno dobro pod brojem 340 u Registar pokretnih kulturnih dobara, rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Split, od 8.11.1988. Djelo je dio skupine od 4 kapitela koje je Meštrović projektirao za veći projekt kojeg je zamislio za posjed Kaštelet, točnije za crkvu Gospe od Dobrog Savjeta na Crikvinama. 2 od 4 kapitela nalaze se u zbirci Muzeja Ivana Meštrovića, pod inv. br. 988 i 989. Kipar koji je Ivanu Meštroviću pomogao isklesati 4 kapitela bio je njegov učenik i štićenik Andrija Krstulović, rezbar koji je radio za Ivana Meštrovića između 1936. i 1941. godine. Kapitel se spominje u monografiji Duška Kečkemeta "Život Ivana Meštrovića (1883. - 1962. - 2002.)", Školska knjiga, Zagreb, 2009 na stranici 165. Voditelj komisije koja je registrirala Meštrovićev kapitel kao kulturno dobro bio je Davor Domačić (1926.-2000.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator, ravnatelj Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu od 1979. do 1992.

Izlasci

cca. 1940

PODRIJETLO

povijesna zbirka Petra Meštrovića koju mu je darovao njegov brat Ivan Meštrović; od 1959.-1966., povijesna zbirka Silvestra Meštrovića, koju su mu darovali stričevi Petar Meštrović i Ivan Meštrović, a također i izravnim nasljeđem.

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.