72. Djevojka se odmara [1909.]

Slika „Djevojka na jastuku (Počinak)“ dosad nije bila izlagana na izložbama Bukovčeva opusa u Hrvatskoj i smatrana je izgubljenom. Autorica slikarove monografije Vera Kružić Uchytil kataloški ju je obradila po fotografiji i kazivanju slikarovih nasljednika iz Cavtata. Ono što je Bukovac sa svojom pariškom popudbinom donio u Zagreb i Hrvatsku, osim fascinantnog realizma bila je umjetnost, istina kultivirana na Cabanelovu akademizmu, ali i sjajno nadograđena impresionističkom svjetlosti. Ono što ga je umah u Hrvatskoj izdiglo iznad svih drugih njegovo je umijeće da u svakom biću kojeg je želio ili imao obvezu portretirati nađe motiv vrijedan slikarskih ushita. Rad na portretu počinjao bi prodornim pogledom iza kojeg su slijedili brzi crtež i demonstracija čudesnog umijeća slikanja kako ruku i pûti lica, tako i odjeće modela. Ako mu model ponekad i nije bio baš oličenje ljepote koncentrirao bi se na raskoš tkanine i šara u nju utkanih. Slika „Djevojka na jastuku (Počinak)“ naravno nije mladolika ljepotica kojih je u Bukovčevu opusu popriličan broj, ali je tim više izvrstan primjer slikarova fascinantnog umijeća da dočara apartnost dame koju portretira, ljepotu njezinih ruku i bjelinu prozračne haljine koja joj rasvjetljava brigama zamoreno lice. Danas gledano – Bukovčeva nastojanja i zasluge za ustoličenje likovne Moderne u Zagrebu su golemi. No, za dio kulturne javnost s kraja 19. st. vjerojatno su u jednom trenutku postala i previše napredna pa su iz redova ondašnjih kulturnih i političkih autoriteta počeli izvirati antagonizmi spram Bukovca. Zašto i na čiji se poticaj dio konzervativnijih umjetnika baš uoči otvorenja Hrvatskog salona 1903. razišao s Bukovcem ostalo je nejasnim. I jesu li samo oni bili izvor razmirica isto baš nije jasno. Sve u svemu ozlojeđeni Bukovac tada se s obitelji povukao u Cavtat, a ubrzo preko Beča i u Prag. Na praškoj Umjetničkoj Akademiji vodio je svoju slikarsku klasu na kojoj su studije započinjali i brojni hrvatski slikari i to upravo kod Bukovca. Osim pedagoškim radom Bukovčeva praška dionica obilježena je i plodnim slikarskim stvaralaštvom, poglavito portretima kojih je i ova slika primjeran dio. Preminuo je u Pragu 23. travnja 1922., a njegova urna, koju su nezaboravnome papi izradile kćeri Jelica i Ivanka, također slikarice, položena je u obiteljsku grobnicu u Cavtatu 1. listopada 1922. (B.R.P.)

Dimenzije

width 43 cm, height 54 cm

Opis

ulje na platnu, signirano, datirano i locirano dolje desno, crvenom, "Vlaho Bukovac Praha 1909"

Informacije o istraživanju

Djelo je spomenuto i inventarizirano u monografiji Vere Kružić-Uchytil, „Vlaho Bukovac. Život i Djelo", Matica Hrvatska, Zagreb, 1968., kat. br. 725, str. 258., pod naslovom „Djevojka na jastuku (počinak)". Djelo je inventarizirano u monografiji Vere Kružić-Uchytil, „Vlaho Bukovac - Život i djelo: 1855. - 1922.", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005., kat. br. 813., str. 404., pod naslovom „Djevojka na Jastuku (Počinak)".

Izlasci

1909.

PODRIJETLO

povijesna zbirka Ivanke Bukovac Javorske, Cavtat.

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.