72. Djevojka se odmara [1909.]

Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.

72. Djevojka se odmara [1909.]

Vlaho Bukovac

1855, Cavtat - 1922, Prag, Češka

Nije prodano

Post-aukcijska cijena

EUR 74.500

ulje na platnu, 54 x 43 cm, signirano, datirano i locirano dolje desno, crvenom, "Vlaho Bukovac Praha 1909"

Informacije o istraživanju

Djelo je spomenuto i inventarizirano u monografiji Vere Kružić-Uchytil, „Vlaho Bukovac. Život i Djelo", Matica Hrvatska, Zagreb, 1968., kat. br. 725, str. 258., pod naslovom „Djevojka na jastuku (počinak)". Djelo je inventarizirano u monografiji Vere Kružić-Uchytil, „Vlaho Bukovac - Život i djelo: 1855. - 1922.", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005., kat. br. 813., str. 404., pod naslovom „Djevojka na Jastuku (Počinak)".

PODRIJETLO

povijesna zbirka Ivanke Bukovac Javorske, Cavtat.

Slika „Djevojka na jastuku (Počinak)“ dosad nije bila izlagana na izložbama Bukovčeva opusa u Hrvatskoj i smatrana je izgubljenom. Autorica slikarove monografije Vera Kružić Uchytil kataloški ju je obradila po fotografiji i kazivanju slikarovih nasljednika iz Cavtata. Ono što je Bukovac sa svojom pariškom popudbinom donio u Zagreb i Hrvatsku, osim fascinantnog realizma bila je umjetnost, istina kultivirana na Cabanelovu akademizmu, ali i sjajno nadograđena impresionističkom svjetlosti. Ono što ga je umah u Hrvatskoj izdiglo iznad svih drugih njegovo je umijeće da u svakom biću kojeg je želio ili imao obvezu portretirati nađe motiv vrijedan slikarskih ushita. Rad na portretu počinjao bi prodornim pogledom iza kojeg su slijedili brzi crtež i demonstracija čudesnog umijeća slikanja kako ruku i pûti lica, tako i odjeće modela. Ako mu model ponekad i nije bio baš oličenje ljepote koncentrirao bi se na raskoš tkanine i šara u nju utkanih. Slika „Djevojka na jastuku (Počinak)“ naravno nije mladolika ljepotica kojih je u Bukovčevu opusu popriličan broj, ali je tim više izvrstan primjer slikarova fascinantnog umijeća da dočara apartnost dame koju portretira, ljepotu njezinih ruku i bjelinu prozračne haljine koja joj rasvjetljava brigama zamoreno lice. Danas gledano – Bukovčeva nastojanja i zasluge za ustoličenje likovne Moderne u Zagrebu su golemi. No, za dio kulturne javnost s kraja 19. st. vjerojatno su u jednom trenutku postala i previše napredna pa su iz redova ondašnjih kulturnih i političkih autoriteta počeli izvirati antagonizmi spram Bukovca. Zašto i na čiji se poticaj dio konzervativnijih umjetnika baš uoči otvorenja Hrvatskog salona 1903. razišao s Bukovcem ostalo je nejasnim. I jesu li samo oni bili izvor razmirica isto baš nije jasno. Sve u svemu ozlojeđeni Bukovac tada se s obitelji povukao u Cavtat, a ubrzo preko Beča i u Prag. Na praškoj Umjetničkoj Akademiji vodio je svoju slikarsku klasu na kojoj su studije započinjali i brojni hrvatski slikari i to upravo kod Bukovca. Osim pedagoškim radom Bukovčeva praška dionica obilježena je i plodnim slikarskim stvaralaštvom, poglavito portretima kojih je i ova slika primjeran dio. Preminuo je u Pragu 23. travnja 1922., a njegova urna, koju su nezaboravnome papi izradile kćeri Jelica i Ivanka, također slikarice, položena je u obiteljsku grobnicu u Cavtatu 1. listopada 1922. (B.R.P.)

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.