47. Herakles i Antaeus [1925.]

Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.

47. Herakles i Antaeus [1925.]

Bela Čikoš Sesija

1864, Osijek - 1931, Zagreb

Nije prodano

Post-aukcijska cijena

EUR 5.000

Literatura

Vinko Zlamalik, Bela Čikoš Sesija – začetnik simbolizma u Hrvatskoj (monografija), JAZU i DPU , Zagreb, 1984. Tonko Maroević, Bela Csikos – retrospektiva (katalog), Umjetnički pavuljon, Zagreb, 2012. Lada Bošnjak , Bela Csikos Sessia - u katalogu izložbe Il demone della modernità. Pittori visionari all'alba del secolo breve , Marsilio Editori, Venezia, 2015. Petra Vugrinec , Slikarska djela u palači Odjela za bogoštovlje i nastavu - u katalogu izložbe Povijest i umjetnost na zidovima palače u Opatičkoj 10 u Zagrebu, Galerija Klovićevi dvori, 2020., str. 15 -– 67

ulje na platnu kaširano na daščici, 49 x 34 cm, signirano i datirano dolje desno, smeđom, "B. Cikos - Sesia 2.1925"

Informacije o istraživanju

Djelo je studija post quem napravljena po dekorativnoj slici koju je Čikoš Sesija izradio kao narudžbu za Hrvatski institut za povijest u Opatičkoj 10 oko 1900. godine. "Heraklo i Antej" jedna je od tema koje je Čikoš naslikao za Pompejansku sobu, u kojoj je radio uz Ivana Tišova.

U opusu Bele Čikoša niz je slika posvećenih legendama iz grčke mitologije. Među njima su i dvije s prizorom Heraklove borbe s čudovištem Antejom, sinom boginje Geje (zemlje). Legenda govori da je borba bila teška i dugotrajna i da je Heraklo svladao Anteja tek kad ga je podigao u zrak i odvojio od majke Geje (zemlje) koja mu tada više nije mogla obnavljati snagu. Prvi puta njihovu je borbu Čikoš uprizorio 1892., netom prije odlaska na slikarsko usavršavanje u München. Naslikao ju je u zagrebačkoj gornjogradskoj palači ondašnjeg Odjela za bogoštovlje i nastavu, a danas Hrvatskog instituta za povijest. Riječ je o zidnoj dekoraciji izvedenoj uljanim bojama na žbuci. Nalazi se na južnom zidu glasovite Pompejanske sobe na prvom katu palače, gdje antičkom ikonikom simbolizira ideal humanističkog odgoja i čini svojevrsni prolog umjetničke prezentacije hrvatske povijesti i kulture koju čine impozantna slikarska ostvarenja Čikoša i ostalih prvaka hrvatske likovne moderne kojima su – osim Pompejanske dvorane – urešene i Zlatna te Renesansna dvorana iste palače. Tridesetak godina nakon zidne slike Heraklove i Antejeve borbe i zamašna angažmana na izvedbi slika za Zlatnu i Renesansnu dvoranu, koji je s prekidima trajao desetak godina (1898. – 1909.), Bela Čikoš Sesija ponovo je uronio u duboko metaforično značenje Heraklove pobjede nad „nepobjedivim“ Antejom i naslikao je uljanim bojama na platnu svježu, znatno dinamičniju i interpretativno moderniju kompoziciju dvojice boraca antičkoga svijeta. Irealni prostor borbe produbljeniji je pejzažem, kolorit je akcentuiran uzvijorenim crvenim plaštem, a konturno ocrtavanje tijela je izostalo i cijeli prizor je slobodnije slikan pa i neposrednije interpretiran. Uljana slika „Borba Herakla i Anteja“ iz 1925. godine još je jedan dokaz da je Čikošev slikarski ulog u hrvatsku likovnu modernu jednako pionirski i nemimoilazan kao i Bukovčev, Medovićev ili Vidovićev te da je – piše Tonko Maroević – i ekskluzivniji u mjeri u kojoj se uhvatio u koštac s nemogućim, želeći pronaći vizualni korelativ graničnih stanja i likovni znak onostranog. (B.R.P.)

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.