Literatura

GAMULIN, Grgo. "Hrvatsko slikarstvo XX. Stoljeća", Naklada Naprijed, Zagreb, 1997. DULIBIĆ, Frano (pogledati u knjižnici!)

ulje na platnu pričvršćeno na šperploču, 27 x 37 cm, signirano i datirano dolje lijevo, plavom,

Informacije o istraživanju

Djelo je reproducirano u monografiji Frano Dulibić, "Omer Mujadžić", Školska knjiga, Zagreb, 2015. pod kataloškim brojem 61. Mujadžićevo ulje na platnu većih dimenzija izloženo je 1940. godine pod naslovom Žetva na Prvoj godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika u Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikoga Oslobodioca (danas Dom HDLU) u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva umjetnosti.

Hrvatski slikar Omer Mujadžić (Bosanska Gradiška, 1903. - Zagreb, 1991.) započinje svoju karijeru s tek petnaest godina kao najmlađi ikad upisani student na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomira 1924. godine u klasi Ljube Babića, a zatim odlazi u Pariz gdje se kao stipendist francuske vlade usavršava na Académie des Arts Décoratifs, École des Beaux Arts i u Louvreu. Na njegov pariški stilski razvoj utjecala su kanonska djela starih majstora koja je tamo imao priliku vidjeti, ali nesumnjivo najveći učinak imalo je figurativno slikarstvo Pabla Picassa te postkubistička manira Andréa Lhotea. Krajem dvadesetih godina izlaže na Proljetnom salonu u Zagrebu s prvim velikim nastupom na domaćem terenu od trideset djela i studija, a zatim i na prvoj izložbi Udruženja umjetnika Zemlja kao jedan od osnivača i kratkotrajni član. Već kao profesor na zagrebačkoj akademiji godine 1933. održava svoju prvu samostalnu izložbu u Salonu Ulrich. Osim u slikarstvu, ističe se i kao talentirani crtač i ilustrator za znanstvene publikacije, naslovnice knjiga i novčanice. Mujadžić tijekom svog formativnog razdoblja u dvadesetim godinama isprva slika intimne portrete i autoportrete te monumentalne figure ispred stilizirane pozadine. Iako se poigrava s postkubizmom, istovremeno iskazuje i sposobnost u izvedbi konvencionalnih reprezentaitvnih portreta. Erotični, čvrsto oblikovani i voluminozni ženski aktovi smješteni u kubizirani prostor tipični su za Mujadžićevo slikatstvo u prvim desetljećima karijere kada je još uvijek pod snažnim utjecajem svog pariškog obrazovanja. Tijekom kratkotrajnog djelovanja u okviru Zemljaša, on se okreće angažiranoj umjetnosti te prikazuje seljake i radnike, međutim ove motive vrlo brzo odbacuje za idealizirane prizore života na selu sa ženskim likovima, interijere i aktove. Tijekom tridesetih mu se godina potez oslobađa te počinje primjenjivati intenzivnije boje i svjetlosne naglaske, udaljavajući se od kubističke stilizacije. Tijekom Drugog svjetskog rata njegovo se stvaralaštvo naglo mijenja - vedru paletu zamjenjuje neutralnijom, a počnje slikati i prizore traumatičnih ratnih događaja. U srednjoj i starijoj dobi istražuje profinjene tonske skale u svojim gotovo monokromatskim prizorima intimističkih motiva. Ovdje predstavljena potpisana i datirana slika Žetva nastaje 1939. godine, za vrijeme Mujadžićeve faze intenzivnog kolorita. Kompozicijom slike dominiraju dva krupna ženska lika koji izranjaju iz žutog polja pšenice. Djelo je izvedeno širokim potezima kistom, a oblici su građeni isključivo koloristički. Harmonija je postignuta ponavljajućim naglascima boje: osim nijansama žute na polju i plavetnila neba, figure i kućica u pozadini riješeni su sumarnim potezima bijelom, smeđom i crvenom bojom. Jedno vrlo slično Mujadžićevo ulje na platnu većih dimenzija s istim naslovom izloženo je 1940. godine na Prvoj godišnjoj izložbi hrvatskih umjetnika u Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikoga Oslobodioca (danas poznatom kao Dom HDLU) u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva umjetnosti. Ta se veća verzija iste kompozicije, vjerojatno također nastala oko 1939. godine, ipak razlikuje od ovdje predstavljene slike po nekim svojim likovnim odlikama. Za razliku od manje verzije Žetve, na kojoj je kompozicija građena pastoznim nanosima čistih boja, na velikom se platnu Mujadžić odlučuje za deskriptivniji i zaglađeniji tretman površina te tonski izražen plasiticitet figura.

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.