11. Uvala Zavratnica (Jablanac) [1920-ih]

Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.

11. Uvala Zavratnica (Jablanac) [1920-ih]

Mihovil (Mijo) Krušlin

1882, Ključ Brdovečki - 1962, Ključ Brdovečki

Procjena:

EUR 2.000 - 3.000

Prodano

EUR 2.500

Literatura

Biserka Rauter Plančić & Nikola Albaneže & Maja Hunjak, Mihovil Krušlin (monografija), Moderna galerija i Galerija Mona Liza, Zagreb, 2010., str. 10-13, 130-131, 159

ulje na platnu, 60 x 76 cm, signirano dolje desno, crvenom, "M Krušlin"

Uvalu Zavratnica zbog njene čarobne ljepote slikali su mnogi pa i najeminentniji hrvatski slikari 20. stoljeća poput Mencija Cl. Crnčića, izrazitog marinista i jednog od rodonačelnika zagrebačke likovne Akademije ili pak multidisciplinarnog Ljube Babića, neprikosnovenog profesora iste Akademije s polustoljetnim pedagoškim iskustvom. Ovom jedinstvenom krajobrazu zaštićene prirode obraćali su se i suvremeni slikari, primjerice, Eugen Kokot i drugi. Toj slikarskoj eliti svakako valja pribrojiti i Mihovila Krušlina koji je svoju slikarsku odu prelijepoj podvelebitskoj uvali naslikao sredinom 20-ih i to u tri verzije, ovoj prvoj koja je ponuđena na aukciji i dvije dimenzijama znatno manje verzije slikane s nižih motrišta. Sve tri slike reproducirane su u monografiji „Krušlin“ publiciranoj 2010. Ono što odlikuje sliku „Jablanac – uvala Zavratnica“ jest vrhunsko umijeće kojim Krušlin u maniri poetskog, gotovo magičnog realizma, prenosi na platno sraz morskog plavetnila sa sivim i oker nijansama velebitskog kamena. Posebno se to odnosi na sjajno slikane odsjaje golih litica na morskoj površini koji dopiru sve do dubokih modrina zasjenjene strane kanjona. Mihovil Krušlin prvu slikarsku poduku dobio je u privatnoj školi Mencija Cl. Crnčića i Belle C. Sesije. Kad je škola 1907. prerasla u Višu školu za umjetnost i umjetni obrt Krušlin je lako položio prijamni ispit i postao student slikarstva u Crnčićevoj klasi. S kolegom Ljubom Babićem tijekom 1909. pomagao je profesoru Crnčiću izraditi veliki triptih „Pogled s Plasa“. Tijekom 1910. priredio je prvu samostalnu izložbu, rasprodao većinu svojih slika i može se kazati da je već kao student vrlo uspješno stupio na zagrebačku likovnu pozornicu. Nakon što je diplomirao 1911. odvažno se (bez potpore društva) otisnuo u Pariz. Ondje je boravio osam mjeseci učeći na izvoru moderne umjetnosti i prijateljujući s Miroslavom Kraljevićem. Po povratku u domovinu prihvatio se slikanja portreta i sve je više akvarelirao prirodu savske i sutlanske doline, od asketske zimske do bujne proljetne. Tijekom ljetnih praznika u nekoliko je navrata boravio kod Crnčićevih u Novom Vinodolskom odakle se upuštao u krstarenja obalom sve do Jablanca ili pak Kvarnerskim otocima. Godine 1926. otputio se u daleku i drukčiju prirodu. Preko Italije dospio je u sjevernu Afriku čije krajobraze je oslikao izričajno izmijenjenom paletom. Uoči rata vratio se u rodni Ključ, gdje je sve do kraja stvaralačkog vijeka nastavio slikati krajolike umirujuće okolice koje je redovno izlagao i uspješno prodavao u Ullrichovu Salonu. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.