34. Odmor [cca. 1930.]

Ovo djelo glasovitog hrvatskog kipara monumentalnih spomenika i javnih skulptura pripada njegovoj manje poznatoj lirskoj dionici, odnosno razdoblju prije Drugog svjetskog rata tijekom kojeg se iskazao i kao kipar rijetke osjetljivosti i oblikovne snage kako u portretima psihološke i modelacijske izvrsnosti, tako i u čulnim i kompaktnim aktovima. Skulpturu „Odmor“ modelirao je i salio u sadri početkom 1929. s ciljem da ju u studenome izloži na prvoj izložbi likovne grupe umjetnika poznate pod nazivom „Zemlja“, čiji je bio član. To potvrđuje i kataloški popis izložaka sa spomenute izložbe održane u Salonu Ullrich, gdje stoji da je Augustinčić tada izložio četiri skulpture, od toga dvije naslovljene „Na odmoru“. Jedna je bila salivena u bronci a druga u sadri. Sva je prilika da se oštećenje na palcu desne noge sklupčane žene dogodilo upravo tijekom ondašnjeg manipuliranja s njom. Skulptura „Odmor“ kupljena je 1930. i preuzeta u jednoj obrtničkoj ljevaonici metala u Harambašićevoj ulici, gdje je bila pohranjena nakon zatvaranja izložbe grupe Zemlja. Roditelji sadašnje vlasnice dobili su je na dar kao vjenčani poklon 1931. godine. Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu, središnja muzejska ustanova za istraživanje i sabiranje kiparovih djela, čuva u svom fundusu nekoliko takovih ženskih aktova i torza posvećenih ljepoti ženskoga tijela. Tvoriva su im raznovrsna od mramora i bronce do sadre. Među njima je i brončani odljev jedne od Augustinčićevih verzija skulptura zvanih „Odmor“. Salivena je 1930., nosi trojedini naslov „Odmor / Žena koja sjedi / Tuga“ i znatno je manjh dimenzija. U zbirku Augustičićevih djela klanječke Galerije dospjela je otkupom od privatnih vlasnika i evo što o tomu piše u katalogu zbirke njezin muzejski savjetnik Davorin Vujčić: „Sklupčana, gola ženska figura duge kose, glave naslonjene na lijevo rame utjelovljuje seriju ženskih figura izrazite liričnosti s reminiscencijama artdekoovske stilizacije. Nostalgičnih asocijacija, idealno je poslužila kao nadgrobna figura na grobnici obitelji Vajda na zagrebačkom Mirogoju 1956. godine. Još je jedan odljev postojao u obiteljskom vlasništvu u Dubrovniku, njega je kupio dr. Marko Polić, a Galerija ga je otkupila od njegove kćeri, Helly Polić iz Züricha 1998. godine.“ Vujčićevu zapisu glede galerijske skulpture „Odmor“ s dodatnim naslovima „Tuga“ i „Žena koja sjedi“ valja dodati da je nadgrobna figura na grobnici obitelji Vajda salivena u bronci visine 86 cm prema kalupima koje je kipar sačuvao u svom atelijeru, dakako bez oštećenja na palcu desne noge, i da je tom prilikom i Gliptoteka JAZU za svoj fundus dobila treći sadreni primjerak ovog prvorazrednog Augustinčićevog djela. Vrijedi još spomenuti da je Gliptotekin primjerak privremeno izmješten u Klanjec i izložen na izložbi „Antun Augustinčić – Izbor iz djela privatnih i muzejskih zbirki Hrvatske“ kao „Ženski akt“. Antun Augustinčić studirao je kiparstvo na zagrebačkoj likovnoj Akademiji i diplomirao je 1924. kod Ivana Meštrovića. Nakon toga je otišao u Pariz, gdje se dvije godine usavršavao na École des Arts Décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi Jean-Antoine Injalberta. Po povratku u Zagreb uključuje se u likovni život, intenzivno izlaže i svojim djelima postiže znatne uspjehe. Bio je među osnivačima likovne grupe „Zemlja“, kratko čak i njezin podpredsjednik. Suglasje s članovima grupe – slikarima, kiparima, grafičarima i arhitektima – nije potrajalo i Augustinčić se sa „zemljašima“ razišao 1933. Sklon monmentalnom tretiranju volumena i poglavito realizmu ubrzo se prometnuo u protagonista javnih zadataka. U domovini i inozemstvu već je prije rata stekao veliki ugled kao majstor spomenika, posebno konjaničkih, a u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata zadobio je i status „državnog kipara“ izvodeći brojne skulpturalne narudžbe za ondašnji estabilišment. Majstorsku radionicu za kiparstvo na zagrebačkoj likovnoj Akademiji vodio je od 1949. do 1969. BRP Djelu je potrebno konzerviranje zbog oštećenja prstiju na desnom stopalu i jednog prsta desna ruke.

Literatura

Rudolf Đurić, Umjetnička djela Mirogoja u knjizi „Mirogoj – kulturno povijesni vodič“ (priredio Ivan Trčak), Kršćanska sadašnjost i Rektorat crkve Krista Kralja, Zagreb, 1987., str. 84-85 Ariana Kralj & Vesna Mažuran Subotić & Lada Roje Depolo, Vodič Gliptoteke HAZU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004., str. 40 Davorin Vujčić, Zbirka Galerije Antuna Augustinčića / Fundus/, http://www.gaa.mhz.hr/fundus-s69

Dimenzije

depth 46 cm, width 86 cm, height 87 cm

Opis

sadra

Informacije o istraživanju

Verzija djela inventarizirana je u zbirci Gliptoteke pod brojem MZ-74.

Izlasci

cca. 1930.

PODRIJETLO

djelo je poklonjeno rodbini trenutačnih vlasnika 1931. godine; djelo je u istoj zbirci proteklih devedeset i tri godine

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.