ulje na dasci, 22.5 x 16.5 cm, signirano i datirano dolje desno, crnom, "BUKOVAC 1880"

Informacije o istraživanju

Djelo je reproducirano u monografiji Vera Kružić-Uchytil, "Vlaho Bukovac - Život i djelo: 1855. - 1922.", Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005., str. 325., kat. br. 65.

Ova Bukovčeva portretna studija crnogorskoga guslara, uvrštena je u slikarov catalogue raisonné u: monografiji „BUKOVAC / Život i djelo“ autorice Vere Kružić Uchytil, publiciranoj 2005. u nakladi izdavačke kuće Globus. Reproducirana je na str. 325 pod kataloškim brojem 65. Autorica Uchytil priložila je i kratku katalošku ekspertizu slike u kojoj je, osim deskripcije lica i odjeće portretiranoga, iznijela i sljedeće podatke: da je slika nastala na Cetinju 1879. godine, da je slikarova signatura naknadno dodana te da je nabavljena na aukciji u Parizu. Budući da je Vera Kružić Uchytil, do nedavno najiscrpnija monografistica Bukovčeva opusa, slikarov život i djelo kontekstualizirala nakon višedesetljetnog marnog istraživanja i proučavanja opusa i dnevničkih zapisa kako Bukovčevih, tako i njegove kćeri Ivanke Bukovac Javorski, koja je prilikom preseljenja iz Praga u Cavtat 1968. donijela i golemu slikarovu arhivsku građu, apsolutno nemamo razloga posumnjati u autoričino datiranje slike u 1879. godinu. Narečenom valja dodati da je Bukovac prvi puta došao na Cetinje u rujnu 1879. godine. Monografi kažu da se došao pohvaliti knezu Nikoli I. uspjehom kojeg je polučila njegova slika „Crnogorka na obrani“ na pariškom jesenskom Salonu 1878. No, istina je da se na put od Pariza do Cetinja odvažio prvenstveno zbog narudžbe za portretiranje mitropolita Ilariona Roganovića i taj portret, signiran i datiran 1878. godinom, i danas čuvaju monasi manastira Ostrogov. Naravno, tom je prilikom izrado i nekoliko ciljanih studija guslara za buduću izvedbu panoramske slike „Crnogorski guslar“ koju već niz desetljeća čuva i izlaže Narodni muzej Crne Gore u izložbenom postavu Muzeja kralja Nikole I. na Cetinju. Bukovčevo slikarsko djelo, relevantno ne samo za rađanje hrvatske likovne moderne, nego i za srednjoeuropsku slikarsku produkciju na prijelomu 19. u 20. st., važnu je ulogu imalo i za promjenu kulturne klime na jugoistoku Europe. Preciznije rečeno na Cetinju, gdje je Bukovac u drugom navratu 1883. radno boravio na dvoru kralja Nikole I. i pritom ostvario 14 ne samo reprezentativnih, nego i prvorazrednih portreta i figuralnih kompozicija svih istaknutih članova kraljevske obitelji. Po povratku u Pariz Bukovac je nastavio izlagati na pariškim Salonima djela tako zvane crnogorske motivike i figuralike koje su plijenile pozornost i žirija i publike zbog „orijentalizama“ koji su tada na pariškoj likovnoj sceni bili an vogue. Primjerice, drugu sliku slične tematike naslova „Crnogorka na sastanku“ izložio je na pariškom Salonu i 1883. i za nju je opet pobrao hvalospjeve. Na kraju, kada se 1893. nastanio u Zagrebu i kada je vehementno krenuo s preporodnim djelovanjem među mlađim naraštajima hrvatskih slikara, sliku „Crnogorka na sastanku“ Društvo hrvatskih umjetnika otkupilo ju je za svoju „Modernu galeriju“, gdje je otad – uz druge Bukovčeve slike – izložena u stalnom postavu. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.