ulje na platnu, 150 x 101 cm, signirano i datirano dolje lijevo, smeđom, "O. IVEKOVIĆ 1931."

Informacije o istraživanju

Sliku „Nikola Šubić Zrinski“ Iveković je naslikao četrdeset i jednu godinu nakon što je u Beču naslikao prvu verziju ove slike naslova „Nikola Zrinski pred juriš iz Sigeta“, koju se danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Sliku „Nikola Šubić Zrinski“ Iveković je naslikao u svom atelijeru u Loboru po narudžbi zainteresiranog kupca, točno četrdeset i jednu godinu nakon što je u bečku naslikao prvu verziju ove slike naslova „Nikola Zrinski pred juriš iz Sigeta“, koju se danas čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju. Za Otona Ivekovića može se kazati da je rodonačelnik hrvatskog historijskog slikarstva u okviru slikarske moderne. Povijesne kompozicije s domoljubnim zanosom slikao je na tragu poentilizma Vlaha Bukovca s kojim je i prijateljevao dok je ovaj boravio i radio u Zagrebu (1893. - 1898.). Tijekom stvaralačkog vijeka naslikao je više od tisuću slika, bavio se i fresko slikarstvom, grafičkim oblikovanjem knjiga, časopisa i plakata te ilustriranjem. Bio je likovni komentator, putopisac i polemičar, čak i vojni slikar. Tijekom Drugog svjetskog rata dva puta bio je poslan na ratište sa zadatkom da crtežima bilježi događaje (1916. i 1917.). Nakon rata živio je i radio u Zagrebu, gdje su i nastale brojne slike motivirane hrvatskom bremenitom poviješću i, dakako, niz akvarela i uljanih slika s motivima iz zagrebačke okolice koje je višekratno izlagao u Salonu Ullrich tijekom 1918. godine. Prva je bila aukcijska izložba nazvana „Za narodni dar Conte Ivi Vojnoviću“ održana 5. veljače na kojoj je „dražbu“ vodio, vrijedi i to spomenuti, slikar Ljubo Babić. Početkom 1919. Iveković je kupio dvor Veliki Tabor kraj Klanjca i otad je tamo - u srcu Hrvatskog Zagorja - živo i slikao sve do kraja života. Što se pak tiče njegovih povijesnih kompozicija valja istaknuti da je na bečkoj Akademiji završio i specijalku za historijsko slikarstvo (1887. – 1891), da se povijesnim temama iz hrvatske prošlosti posvećivao već tijekom spomenutog studija pa su ga prozvali „Zrinimaler“ te da je jednu od najljepših ljubavnih priča iz hrvatske povijesti s tužnim krajem ovjekovječio čak u tri verzije neznatnih razlika u impostaciji likova (1897., 1901.i 1903.) na izvanredno dojmljivim slikama identična naslova „Rastanak Katarine od Petra Zrinskog“. Velikanima i junacima iz obitelji Zrinski i njihovim obranama hrvatskoga identiteta i ljudi Iveković se višekratno posvećivao. Primjerice, Nikoli Šubiću Zrinskom već 1890. kada je u Beču nastala slika s živopisnim koloritom povijesnih kostima posvećena obrani Sigeta naslova „Nikola Zrinski pred juriš iz Sigeta“ (danas u zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu). Od 1905. godine – kada su nastale dvije najreproduciranije Ivekovićeve povijesne slike „Dolazak Hrvata na more“ s panoramskim kadrom pejzaža (danas u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti) i „Krunidba Kralja Zvonimira“ sa simboličnim prikazom krunidbe i likovima opet smještenima u prelijepi pejzaž (danas u Hrvatskom povijesnom muzeju), Iveković je nastavio slikati i interpretirati ključne i do mita uzdignute teme iz hrvatske povijesti, poput „Smrt Petra Svačića“ ili „Matija Gubec na stratištu“ (obje danas u NMMU u Zagrebu) koje su, nota bene, na oduševljenje publike prvi puta predstavljene širokoj javnosti na velikoj izložbi „Pola vijeka hrvatske umjtetnosti“ 1938. u Meštrovićevu paviljonu hrvatskih likovnih umjetnika. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.