Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
sitotisak na papiru, 1 plakat (4 dijela) 136 x 196 cm, svaki dio 68 x 98 cm.
Informacije o istraživanju
Verzija djela reproducirana je u publikaciji "Bućan: plakati/posters (1967.–1984)“, Tonko Maroević, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1984., str. 33.
Klasičan plakat hrvatskog klasika dizajna, Borisa Bućana, iz 1982., plod je njegova najpotentnijeg razdoblja stvaralaštva (1980ih), iz kojega datiraju i drugi njegovi kultni plakati, poput slavne Žar ptice, za HNK u Splitu, ili cijelog niza plakata za Zbor Radiotelevizije Zagreb, splitski HNK i druge institucije. Bućan je rođen u Zagrebu 1947., gdje je i umro 2023. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, 1972., a najznačajniji dio svoga opusa ostvario je upravo u dizajnu plakata. Prepoznat i u svjetskim razmjerima, Boris Bućan spada u umjetnike koji su, sve do 21. stoljeća, uporno reinterpretirali povijesne avangarde (u maniri vremena i poetici koja se može nazvati postmodernističkom), ali i inzistirali na zapažanju neobičnosti i suglasja u svijetu oko sebe, iz čega je nastao njegov kasniji slikarski opus. Ipak, njegov se rad ne zaustavlja samo na interpretacijama. Prateći suvremenu umjetničku produkciju, približio se i konceptualnom stvaralaštvu, posebice u plakatima za institucije zagrebačkog Studentskog centra, već od 1960ih.
Plakat za izložbu u Zavičajnom muzeju u Rovinju pripada za Bućana svojstvenom, popartističkom izrazu, kojega karakteriziraju intenzivan kolorit i jasni, simplificirani oblici, u kojima se krije trag nekog značenja, odnosno poruke. U ovom je slučaju riječ o interpretaciji klasičnog motiva konjanika, u kojoj je siluetu konja zajašila konstruktivistička, dakle avangardna jahačica u paradnoj jahaćoj uniformi (spol joj odaje cilindar, uobičajeniji kao dio ženske uniforme). Simbol je to i novog (avangardnog, modernističkog) razmišljanja u interpretaciji klasične baštine koje je postajalo sve aktualnije u postmodernom razdoblju i koje se, ovdje, manifestira i kao umjetnikova poetika. Slični likovi, kao refleksi dekonstruiranog uma čovjeka druge polovine dvadesetog stoljeća – čovjeka svjesnog relativnosti svih kategorija i svih naučenih znanja – mogu se vidjeti i na Bućanovu plakatu „Razgovor umjetnika, dizajnera i kičera povodom 30 godina ULUPUH-a“ (iz 1984.), gdje, također, način konstrukcije ljudskih figura implicira određeni odnos prema tradiciji, umjetnosti i njezinoj interpretaciji. Bućanova jahačica svedena je na geometriju, pri čemu sam gledatelj popunjava anatomske praznine – njezin trup i glava su implicirani, dapače, zamišljena glava izašla bi izvan formata plakata, ali prisutnost paradnog cilindra sugerira i prisutnost glave. Tako gledatelj, u svojoj percepciji, ostvaruje punu sliku jahačice, što je igra postignuta kompozicijom formi. Ponovno je tu prisutno Bućanovo suptilno uočavanje elemenata stvarnosti, njihovo razlaganje, te ponovno sastavljanje. FG
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.