Literatura

Ivanka Reberski, Režek (katalog retrospektive), Umjetnički paviljon, Zagreb, 1998., str. 49; Ivo Režek / Realizam kao slikarska konstanta (monografija), Institut za povijest umjetnosti i Gradski muzej Varaždin, Zagreb, 2001.

ulje na platnu, 80 x 65 cm, signirano gore desno, crnom, "Ivo Režek"

Ovaj portret Režek je naslikao u Pragu tijekom zadnje godine slikarskoga studija na tamošnjoj Umjetničkoj akademiji kojeg je započeo 1918. kod Vlaha Bukovca, a završio 1924. kod Franza Thillea s odličnim ocjenama i nagradom Akademije za uspješan završetak studija. To važno priznanje, rijetko u stranih studenata na praškoj Akademiji, Režek je zaslužio svojim slikarskim radom, ali i društvenim angažmanom tijekom studija. Naime, bio je inicijator osnivanja Kluba studenata likovne umjetnosti, njihov prvi tajnik i redovni izlagač od 1921. K tomu, zarana je bio uključen u van akademske umjetničke tokove kao član češkog Društva umjetnika (Umèlecká Beseda) s kojima je također izlagao. Ukratko, poznavao je široki krug umjetnika, s mnogima je prijateljevao, a neke i portretirao kao što pokazuje ova slika. Izvedena je u stilu realističke izražajnosti, ali joj je morfologija inovativna. Ranijoj lapidarnoj kolorističkoj impresiji Režek je na ovom portretu pretpostavio novi plastički govor volumena. Julius Schmitt (1884. – 1949.) bio je ugledni češki prozaik, romanopisac, filmski scenarist i producent sa zamašnom filmografijom. Bio je i cijenjeni prevodilac francuskih književnih djela koji je zasigurno imao udjela i u Režekovoj odluci da 1925. ostavi Prag i da u Parizu nastavi s inoviranjem svoga slikarskog izraza. Nakon višegodišnjeg radnog boravka u Parizu, ondašnjoj svjetskoj meki likovnih i inih umjetničkih zbivanja, Režekova je figuralika prerasla u magičnu izražajnost s „novostvarnosnim“ konotacijama najvidnijima u seriji muških portreta iz 1926/1927. koji dosljedno inauguriraju koncept univerzalističke linije europskog magičnog realizma (…), ustvrdila je Ivanka Reberski u katalogu slikarove retrospektive održane u Umjetničkom paviljonu 1998., a poslije i autorica njegove monografije.1 Nažalost, tada još Portret Juliusa Schmitta nije bio u Hrvatskoj, jer je otkupljen u Pragu tek nedavno. Stoga, sada i bez ikakve dvojbe ovaj portret valja priključiti Režekovim vrhunskim muškim portretima neoklasična izraza magičnog predznaka iz sredine 20-ih godina prošloga stoljeća. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.