Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 1928 – Zagreb, 2009) hrvatski je kipar i akademik poznat po apstraktnim skulpturama i monumentalnim spomenicima. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji i bio suradnik majstorskih radionica A. Augustinčića i F. Kršinića. Tijekom studijskih putovanja inspirirao se egipatskom, starogrčkom i sirijskom skulpturom te je nadahnuće crpio iz H. Moorea i ostalih modernih umjetnika. Živio je i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. Šira ga je publika zapazila već na Venecijanskom bijenalu 1960. godine. Tijekom života imao je brojne samostalne izložbe diljem Europe (Milano, Rim, Klagenfurt, Skoplje, London…). Bio je redovni član HAZU te je 2007. godine dobio Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Džamonja je najpoznatiji po svojim skulpturama. Podučavali su ga Radauš, Kršinić i Augustinčić, koje u radovima nije nasljedovao, nego je uspio naći autentično svoj kiparski izraz. Zanimljivo je da je upravo susret s I. Meštrovićem bio prevaga da se odluči profesionalno baviti kiparstvom. Radio je s broncom, željezom, čelikom, aluminijem, betonom i drvom. S materijalima je i eksperimentirao pa je stvorio ciklus skulptura u tehnici spoja zavarenih čavala i lanaca te spaljenog drva. Džamonjin je opus prepoznatljiv upravo zbog spoja organskog i neorganskog, tradicionalnih i novih materija. U počecima stvaranja sažimao je i apstrahirao figurativne motive, a kasnije ih je svodio na dinamične i simbolične oblike. Od 1960-ih izrađuje skulpture s osnovnim oblikom kugle. Neprestanim eksperimentiranjem i odmicanjem od klasičnih postupaka približio se smjeru apstraktne umjetnosti – enformelu. U Vrsaru je izgradio vilu s ateljeom u kojem je stvarao i izlagao te je 1981. otvorio za javnost park sa skulpturama. Uz kiparstvo je i crtao i slikao. Često je stvarao crteže kao studije za skulpture, ali i neovisna grafička djela koja su izlagana na izložbama. Na ulju na platnu pod nazivom Motiv jelena dominiraju tamne, zemljane boje podloge na kojoj se nalazi svijetla apstraktna struktura nepravilnih elemenata. Na slici se vide oštri, zvjezdasti oblici s metalnim sjajem, što je tipično za njegov stil, posebno u skulpturama gdje koristi metalne strukture koje reflektiraju svjetlost na poseban način. U radovima često koristi apstraktne oblike, s naglaskom na geometrijske strukture i organicitet forme. Slika ima tamnu, gotovo apokaliptičnu atmosferu, s naglaskom na kontraste između svjetla i sjene.
Dimenzije
width 141.5 cm, height 55 cm
Opis
ulje na platnu kaširano na lesonitu
Izlasci
1958.-1959.
PODRIJETLO
poklon obitelji Džamonja;
zadnjih 50 godina dio zbirke šire obitelji Džamonja.
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 1928 – Zagreb, 2009) hrvatski je kipar i akademik poznat po apstraktnim skulpturama i monumentalnim spomenicima. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji i bio suradnik majstorskih radionica A. Augustinčića i F. Kršinića. Tijekom studijskih putovanja inspirirao se egipatskom, starogrčkom i sirijskom skulpturom te je nadahnuće crpio iz H. Moorea i ostalih modernih umjetnika. Živio je i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. Šira ga je publika zapazila već na Venecijanskom bijenalu 1960. godine. Tijekom života imao je brojne samostalne izložbe diljem Europe (Milano, Rim, Klagenfurt, Skoplje, London…). Bio je redovni član HAZU te je 2007. godine dobio Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Džamonja je najpoznatiji po svojim skulpturama. Podučavali su ga Radauš, Kršinić i Augustinčić, koje u radovima nije nasljedovao, nego je uspio naći autentično svoj kiparski izraz. Zanimljivo je da je upravo susret s I. Meštrovićem bio prevaga da se odluči profesionalno baviti kiparstvom. Radio je s broncom, željezom, čelikom, aluminijem, betonom i drvom. S materijalima je i eksperimentirao pa je stvorio ciklus skulptura u tehnici spoja zavarenih čavala i lanaca te spaljenog drva. Džamonjin je opus prepoznatljiv upravo zbog spoja organskog i neorganskog, tradicionalnih i novih materija. U počecima stvaranja sažimao je i apstrahirao figurativne motive, a kasnije ih je svodio na dinamične i simbolične oblike. Od 1960-ih izrađuje skulpture s osnovnim oblikom kugle. Neprestanim eksperimentiranjem i odmicanjem od klasičnih postupaka približio se smjeru apstraktne umjetnosti – enformelu. U Vrsaru je izgradio vilu s ateljeom u kojem je stvarao i izlagao te je 1981. otvorio za javnost park sa skulpturama. Uz kiparstvo je i crtao i slikao. Često je stvarao crteže kao studije za skulpture, ali i neovisna grafička djela koja su izlagana na izložbama. Na ulju na platnu pod nazivom Motiv jelena dominiraju tamne, zemljane boje podloge na kojoj se nalazi svijetla apstraktna struktura nepravilnih elemenata. Na slici se vide oštri, zvjezdasti oblici s metalnim sjajem, što je tipično za njegov stil, posebno u skulpturama gdje koristi metalne strukture koje reflektiraju svjetlost na poseban način. U radovima često koristi apstraktne oblike, s naglaskom na geometrijske strukture i organicitet forme. Slika ima tamnu, gotovo apokaliptičnu atmosferu, s naglaskom na kontraste između svjetla i sjene.
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
