Literatura

Cit. prema: Barbara Vujanović, Meštrovićev znak u Zagrebu, Muzeji Ivana Meštrovića, Split, 2017. U navedenoj knjizi autorica o Meštrovićevim bistama Josipa Jurja Strossmayera i njegovu spomeniku opsežno piše na str. 54-66.

patinirani gips, 69 x 69 x 38 cm

Informacije o istraživanju

Djelo je praćeno ekspertizama iz Muzeja Ivana Meštroviča, Split, travanj 2024. Bista je studija za spomenički kip J. J. Strossmayera, podginut u Zagrebu 1926. godine. Poznate su dvije druge verzije biste u gipsu, jedna u zbirci Galerije Meštrović (prethodno u zbirci Monsignor Svetozar Rittig) te druga u zbirci Mons. dr. Đuro Kokša. Djelo je korišteno za odljev biste J. J. Strossmayera ispred crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, Crna Gora, koja je, prema obiteljskim pismima i dokumentima, napravljena 1936. godine.

PODRIJETLO

povijesna zbirka obitelji R.G., Dalmacija.

Ovo izvorno djelo glasovitog i svjetski priznatog hrvatskog kipara monumentalnih spomenika, javnih skulptura i slobodnih kiparskih ostvarenja pripada najintenzivnijem zagrebačkom razdoblju njegova stvaralaštva i javnog djelovanja (1922. – 1944.) tijekom kojeg je ne samo ostvario niz sjajnih kiparskih djela i javnih skulptura za hrvatske i inozemne naručioce, nego je i svojim pedagoškim djelovanjem i vođenjem Akademije likovnih umjetnosti (profesor od 1922., a rektor od 1928. do 1944.) ovu je dičnu hrvatsku visokoškolsku umjetničku ustanovu afirmirao na europskoj razini. Za ilustraciju narečenoga valja spomenuti da je 1924. u Zagrebu modelirao i salio u bronci monumentalni spomenik Josipu Jurju Strossmayeru koji je 1926. postavljen na istoimeni trg zagrebačke „Lenucijeve potkove“, da je famozni skulpturalni par Indijanaca modelirao i salio u bronci tijekom 1926. i 1927. također u Zagrebu odakle su i otpremljeni 1928. u Čikago. Zatim, da je 1929. modelirao elegantni uspravni ženski Akt s prekriženim rukama koji danas, saliven u bronci, resi zeleni otok ispred zgrade u Račkoga br. 6 i da je, ukratko, između 1930. i 1940. Meštrović u Zagrebu modelirao i isklesao još niz reprezentativnih kiparskih djela javne i spomeničke namjene, među njima i mramornu Povijest Hrvata (1932.), kojima je ostavio svoj velebni „znak“ u Zagrebu, ali i šire u domovini i inozemstvu. Ponudu za otkup Biste Josipa Jurja Strossmayera prati ekspertiza Maje Šeparović Palada, muzejske savjetnice Muzeja Ivana Meštrovića. U njezinoj ekspertizi nizom se relevantnih arhivskih podataka i stručnom analizom kiparova rada kako na ovoj bisti, tako i na dvije verzije istoimene biste iz zbirke Meštrovićeva zagovornika monsignora Svetozara Ritiga te zbirke monsignora Đure Kokše, nedvojbeno potvrđuje da je ovdje ponuđena bista izvorno djelo Ivana Meštrovića. Izradio ju je usporedo sa studijama za veliki Strossmayerov spomenik (sjedeća i stojeća figura biskupa), i to za zagrebački list Slobodna tribuna oko čije redakcije su se od 1921. okupljali nezavisni intelektualci koji su zastupali jugoslavensku ideju. Svojevrsni suradnici toga lista bili su i kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković. Sprijeda po sredini poprsja na bisti su plitko urezana slova: „M“, unutar kojeg je malo „A“, i slovo „T“, unutar kojeg je malo „I“. Lijevo ispod njih je slovo „S“, a ispod slova „M-A“ i „T-I“ i znatno veće slovo „C“. Ne mogu se oteti dojmu da je riječ o sigli značenja: MATI CRKVA i STROSSMAYER. Na pitanje da li ih je urezao kipar ili netko od kasnijih vlasnika biste, što je moguće jer vrlo su plitko ugrebani u gips, za sada nemamo odgovora. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.