98. Mrtva priroda s dunjama [1898.]

Slava Raškaj (Ozalj, 1877. – Stenjevec, 1906.) hrvatska je slikarica gluhonijema od rođenja. Unatoč gluhonijemosti, koja se u njezino doba smatrala duševnom bolešću, završila je osnovnu i srednju školu u Beču gdje su nastali njezini prvi crteži. Na poziv Izidora Kršnjavoga 1895. godine pohađa i završava tečaj za risanje i umjetno-obrtno slikanje u Zagrebu. Na prijedlog Čikoša-Sesije učlanjuje se u Društvo hrvatskih umjetnika 1901. godine. Njezino financijsko stanje nije bilo dobro – slike su joj se slabo prodavale, prestala je primati stipendiju i morala je sama nabavljati slikarski pribor. Anksioznost u kojoj je živjela počinjala je izbijati, kao nagovještaj skore hospitalizacije, preko tamnih motiva na slikama (Zgnječeni lopoči, Cvijeće u visokoj čaši). S dijagnozom paranoidne shizofrenije 1902. godine završava u Bolnici za duševne bolesti u Stenjevcu u kojoj je sa samo 29 godina umrla od tuberkuloze. Danas njezino ime nose osnovna škola u rodnom Ozlju te Centar za odgoj i obrazovanje koji se bavi s osobama s komunikacijskim teškoćama. Slava Raškaj najpoznatija je po akvarelima pa ne čudi da je od 500-tinjak sačuvanih djela većina upravo akvarel, a manje je crteža, pastela i ulja. Njezin opus pripada razdoblju impresionističke struje hrvatske moderne. Pejzaž, pogotovo pejzaž povezan s rijekom Kupom i njezinim rodnim zavičajem, bio je čest motiv njezinih djela. Precrtavanje predložaka tijekom devetogodišnjeg obrazovanja u Beču pripremilo ju je na crtanje u prirodi, u pleneru. Od Čikoša-Sesije u ranijem stvaralaštvu preuzela je tamnu pozadinu u mrtvim prirodama. Međutim, svijetli tonalitet, razvodnjena boja, prevladala je u daljnjim radovima. U prvomu razdoblju svojega stvaralaštva slika mimetički, vrlo jasno i čisto. U tom razdoblju nastaju akvareli različitoga cvijeća s gotovo anatomskom preciznošću. U drugomu razdoblju, u kojemu nastaju njezina najbolja djela, prevladava impresija. Slikala je ono što je vidjela, pogotovo tijekom boravka u Samoboru i Gradišću. Nakon povratka iz Gradišća krajem 1898. godine u umjetničkom je zanosu slikala zimski pejzaž u pleneru te si je tako narušila zdravlje. Najpoznatija je po ciklusu akvarela s motivom lopoča u kojima je vidljiv utjecaj secesije. Njezini su česti motivi krajolik Ozlja, Samobora i Gradišća, mrtva priroda, vrlo često cvijeće, a izrazito rijetko ljudi. Slava Raškaj je još od školovanja u Beču učila slikati na živim modelima cvijeća i plodova, a u zreloj je dobi često slikala mrtvu prirodu. Akvarel na papiru Mrtva priroda s mužarom i dunjama nastao je u jesen 1896. godine. Slava ga nije datirala, što je inače imala naviku raditi, ali se potpisala inicijalima u donjem lijevom kutu. Neobičnost ove slike u usporedbi s ostalim mrtvim prirodama jest ta što je naslikala tamno smeđu pozadinu, vjerojatno pod utjecajem učitelja Čikoša-Sesije kod kojeg je počela pohađati privatnu slikarsku školu 1896. godine. Realistički prikaz jesenskih motiva postavila je u kompoziciju bez stroge simetrije. U lijevoj trećini slike prevladavaju zeleni motivi – nekoliko zelenih krastavaca ispod kojih je postavljen zeleni list vinove loze. U sredini kompozicije nalazi se pet žutih plodova dunje ispred bakrenog mužara o kojeg se reflektira svjetlost, što pridonosi realističnosti prikaza. Četiri smeđa lista smještena ispod plodova dunja nastavljaju se na rub bijelog stolnjaka s tri crvene crte na obrubu. Ispod podignutog stolnjaka vidi se drveni stol, a na njemu se nalazi i staklena čaša, u Slavinom životu prevladavajućeg koncepta, napola prazna.

Literatura

KOVAČIĆ, Josip. "Slijepe ulice u životu Slave pl. Raškaj", Art magazin Kontura, Zagreb, 2019.

Dimenzije

width 39 cm, height 28 cm

Opis

akvarel na papiru, signirano dolje lijevo, smeđom, "SR"

Informacije o istraživanju

Djelo je reproducirano i dokumentirano u monografiji Josip Kovačić, "Slijepe ulice u životu Slave pl. Raškaj", Art magazin Kontura, Zagreb, 2019., str. 183., kat. br. 162

Izlasci

1898.

PODRIJETLO

Djelo je popraćeno stručnim mišljenjem Zdenka Rusa.

DODATNE INFORMACIJE

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.