ulje na platnu, 93 x 70 cm, signirano i datirano dolje lijevo, crnom, "Mujadžić (19)28."

Informacije o istraživanju

Djelo je izloženo na XXVI. izložbi Proljetnog salona (15. 4. – 15. 5. 1928.) te je navedeno u katalogu izložbe pod kat. br. 45, pod naslovom „Portret gđe.“

PODRIJETLO

povijesna zbirka Antonije Tkalčić Koščević (Lipnik kraj Karlovca, 1891. – Zagreb, 1981.) i Vladimira Tkalčića (Zagreb, 1883. – Zagreb, 1971.), povjesničara umjetnosti, etnologa i dugogodišnjeg ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt. Antonija Tkalčić Koščević (1891.–1981.) bila je jedna od prvih akademski obrazovanih umjetnica u Hrvatskoj. Studirala je kiparstvo na Privremenoj višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu, a potom privatno kod Rudolfa Valdeca i Bele Čikoša Sesije. Unatoč ranim pohvalama, nije razvila javnu umjetničku karijeru, već se posvetila izradi manjih portretnih bista članova obitelji i prijatelja te je radila kao crtačica u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a kasnije je volontirala u Muzeju za umjetnost i obrt. Najviše se pamti po tri jedinstvene memoarske bilježnice nastale početkom 1950-ih, posvećene Rudolfu Valdecu, Ivki Orešković i Savi Šumanoviću. Pohranjene u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU, ove bilježnice povezuju osobna sjećanja s kulturnom i društvenom poviješću Zagreba ranog 20. stoljeća. Najvjerojatnije je Tkalčić Koščević upoznala Mujadžića sredinom 1920-ih, ne samo putem umjetničkih krugova, već i zato što se Mujadžićev atelje potkraj 1920-ih nalazio unutar Arheološkog muzeja u Zagrebu, gdje je i sama radila.

Slikar Omer Mujadžić kao izvanredni portretist iskazao se već na početku svoga plodnog i nadasve samosvojnog stvaralačkog vijeka. Školovan u najboljoj tradiciji zagrebačke likovne Akademije (1918-1924.) i obogaćen pariškim iskustvom (1925-1926.), Mujadžić je sebi svojstvenim čulom za autentične slikarske vrijednosti i prigušene valere palete, izgradio svoj individualni slikarski izraz koji ga čini posebno sjajnom umjetničkom pojavom u kontekstu hrvatskog slikarstva 20. st. Odlike su to koje rese slikarov rad kako na polju portretistike, tako i na polju figuralnih kompozicija, aktova i mrtvih priroda. Suptilna plastička modelacija poprsja mlade dame, fluidna svjetlost koja poput splȋna obavija njezino lice i poprsje te harmonija njegova slikarskog muzikaliteta odrednice su i vrednote njegova post akademskog slikarstva zagrebačke i pariške provenijencije kojima se krajem 20-ih godina prošloga stoljeća odmaknuo od „zemljaške“ epizode i probio na vrh slikarske produkcije onoga vremena. Tomu su zasigurno pridonijeli i slikarovi vrlo uspješni nastupi na izložbama zagrebačkog Proljetnog salona na kojima je 1927., među 30 slikarskih radova, izložio i četiri portreta članova obitelji, a na XXVI. izložbi Salona održanoj 1928., među dvanaest uljanih slika, izlagao je i „Portret Gdje“, za koju smo uvjereni da je riječ o gospođi Antoniji Tkalčić koju izlažemo na pred-aukcijskoj izložbi. Opsežna zastupljenost Mujadžićevih slika na prestižnim izložbama Proljetnog salona, koje su nota bene bile žirirane, najbolje sâma govori o već dosegnutim vrhuncima slikarskoga umijeća u njegovim radovima ostvarenima u nepunih pet post-akademskih godina. slikarskoga rada stvaranja utemeljenog na slikarskoj tradiciji najvišega ranga i na odmjerenom usvajanju pozitivističkih dometa modernoga slikarskog izraza. Godine 1931. Omer Mujadžić imenovan je profesorom slikarstva na zagrebačkoj likovnoj Akademiji, gdje je s mnogo strpljivosti i razumijevanja podučavao i mentorirao studente slikarskoga odjela pune 42 godine. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.