ulje na platnu, 90.5 x 72 cm

Informacije o istraživanju

Djelo je reproducirano i zavedeno u monografiji Vere Horvat Pintarić, "Miroslav Kraljević", Globus, Zagreb, 1985., str. 140, kat. br. 13. pod nazivom "Portret Franje Dujmovića", inventarizirano na str. 309. Djelo je zavedeno u katalogu izložbe "Josip Račić – Miroslav Kraljević: Memorijalna izložba 1885 – 1985“, Moderna galerija, Zagreb, 1985., kat. br. 73. pod nazivom „Portret Franje Dujmovića“, str.46. Djelo je popraćeno ekspertizom prof. dr. Zvonka Makovića.

PODRIJETLO

povjesna zbirka dr. Franje Dujmovića, do 2026. zibrka nasljednika.

Ovaj reprezentativni portret dr. Dujmovića, rođaka slikara Miroslava Kraljevića, nije nepoznat kulturnoj javnosti i poštovateljima Kraljevićeva opusa. Prvi je put skrenuta pozornost javnosti na ovo prvorazredno slikarovo portretno djelo u monografiji dr. sc. Vere Horvat Pintarić (1985.) koja ga je reproducirala u boji na str. 140 i kao autentično slikarovo djelo uključila ga je u catalogue raisonné Kraljevićeva nevelikog, ali i prevažnog opusa za povijest i sumiranje univerzalnih slikarskih vrijednosti hrvatske likovne moderne. Portret je nastao poslije slikarova povratka iz Pariza u domovinu, preciznije prvo u Požegu a onda i u Zagreb, gdje su Kraljevićevi imali kuću u Medulićevoj ulici br. 3 i gdje je slikar u svom atelijeru tijekom studenoga i polovine prosinca 1912. uspio završiti portret dr. Dujmovića i započeti portret rektora Pliverića, kojeg na žalost nije uspio završiti. Naime, uoči Božića 1912., Kraljević je obolio od teške upale pluća što je bilo kobno za njegov tuberkulozom oslabljeni organizam. Široki potezi kista i realistično slikana sjedeća figura dr. Dujmovića, odjevena u elegantno odijelo sa sivim odsjajima, te draperija koja pokriva pozadinski zid, slikana u malim gradacijama okera i u maniri dufyjevskih tapiserija, zorno pokazuju da je Kraljević u Münchenu do savršenstva usvojio tonsku modelaciju i da je u staroj Pinakoteci zavolio srebreni sjaj palete Diega Velázqueza, a da se u Parizu tek dotaknuo, zapravo da se referirao na Cézanneova nasljeđe i da se okrenuo estetici izravnog (neposrednog) likovnog izraza. O portretiranom gospodinu s ove Kraljevićeve slike valja kazati da je riječ o liječniku Franji Dujmoviću koji je oženio slikarovu ujnu Olgu r. Vukelić, sestru slikarove majke Julijane Kraljević r. Vukelić. Obitelj Kraljević često je prilikom dolazaka u Zagreb odsjedala kod Dujmovića sve dok Kraljevići nisu kupili kuću u Medulićevoj ulici. Konačno u toj kući slikar je, nakon bezuspješnog liječenja u sanatoriju na Brestovcu (Sljeme) preminuo 16. travnja 2013. Miroslav Kraljević, u zamršenim zazivanjima promjena na prijelomu 19. u 20. stoljeće ide u red modernista osobita kova koji su nadilazili zavičajne granice. Unutar pak nacionalnih granica, zbog impulsa kojeg je dao za novi smjer hrvatskog slikarstva, vrhunski značaj Kraljevićeva opusa ne blijedi ni danas. Tijekom slikarski fulminantne pariške godine (1911/1912.) mladog, dvadeset i šestogodišnjeg slikara zahvatila je epohalna involucija osjećaja. Novo stanje duha s novim sadržajnim i oblikovnim potencijalom pa i pariška umjetnička scena prvoga desetljeća 20. st. pružili su mu neiscrpan izvor motiva i otkrili mu čari života bez granica. Otisnuvši se iz zavičajne Požege, preko Beča i Münchena stigao je u Pariz, iskusio čari flanerstva i usvojio vrijednosti čistog slikarstva. Slikajući svijet modernog velegrada i svoga bivstvovanja u njemu kao i dragu mu ravnicu i ljude požeškoga kraja, hrvatskoj je likovnoj moderni udario temelje za sinkroni razvoj s maticom europskih likovnih dosega. S Kraljevićevim portretima i autoportretima hrvatska se slikarska moderna i dentitet njezina prvaka visoko uglavljuju u kozmopolitsku produkciju moderne Europe. Slikarstvo Miroslava Kraljevića, poniklo u Hrvatskoj, a sazrelo u Francuskoj osim što zrcali slikarov moderni duh i visoke umjetničke domete, slavi i kozmopolitsku prirodu likovne scene prije Velikog rata i afirmira vrednote europskog kulturnog kruga koje su dijelili, a često i sinkrono gradili, i hrvatski umjetnici. BRP

Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.

Za dodatne informacije o lotu i aukciji kontaktirajte Odjel umjetničkih savjetnika.