Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Slikar Marijan Jevšovar rođen je u Zagrebu 1922., gdje je i umro 1998. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Marina Tartaglie, 1946. Već u prvim, figurativnim radovima, napose crtežima, pokazuje veći interes za mogućnosti forme, kompoziciju čistih likovnih elemenata, sažimanje deskriptivnih pokazatelja, negoli za naraciju, odnosno sadržaj likovnog ostvarenja. To ga je, zajedno s brojnim vršnjacima, likovnim suputnicima i suvremenicima (poput Josipa Vanište, Đure Sedera, Julija Knifera) krajem 1950ih odvelo u proučavanje mogućnosti apstraktnog izraza. Jevšovar se odlučio za ekspresiju u apstrakciji koja se temelji na oduzimanju, poništavanju, brisanju, čime se približio estetici ranog minimalizma s filozofskim i svjetonazorskim temeljem u filozofiji apsurda, odnosno u tragičnom osjećaju nemogućnosti ljudskog osmišljavanja života s obzirom na svijest o vlastitoj prolaznosti i ograničenosti društvenog djelovanja. Takva poetika i estetika poništavanja sadržaja, ukazivanja na monotoniju, besmisao i uzaludnost postojanja bila je početni temelj grupe Gorgona, koja je odricanje od forme spojila s melankoličnim (protokonceptualnim) humorom. Jevšovarova metoda sastojala se od nanošenja i uklanjanja slojeva boje. Ono što ostaje je izmučeno platno, simbol trajanja u kojemu se čovjek troši. Na ovom platnu vidimo njegove karakteristične forme, jednostavne tragove sive i crne. I ovdje vidimo brisanje, to jest slabiji intenzitet pigmenta na sivim vertikalama, što ukazuje na trošnost, prolaznost, blijeđenje. Ispranost traga, podložnost nestajanju i rasapu, kao i potpuno odmicanje od bilo kakve klasične, tradicionalne atraktivnosti (u kompoziciji, u koloritu) naznačavaju umjetnikovu opčinjenost poetikom apsurda, odnosno njegovo traganje za posve novim likovnim izrazom kroz poništavanje sadržaja. Takve su težnje bile vrlo izražene u poslijeratnoj umjetnosti, napose u enformelu, a Jevšovar ih je radikalizirao, ništeći i samu materiju (njenu ekspresivnu prisutnost), kao i kompoziciju i njenu potencijalnu dramatiku. Ostali su trag i misao, a i oni su podložni propadanju. FG
Dimenzije
width 50 cm, height 70 cm
Opis
lavirani tuš na papiru
Izlasci
1961.
PODRIJETLO
iz obiteljske ostavštine
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
Slikar Marijan Jevšovar rođen je u Zagrebu 1922., gdje je i umro 1998. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Marina Tartaglie, 1946. Već u prvim, figurativnim radovima, napose crtežima, pokazuje veći interes za mogućnosti forme, kompoziciju čistih likovnih elemenata, sažimanje deskriptivnih pokazatelja, negoli za naraciju, odnosno sadržaj likovnog ostvarenja. To ga je, zajedno s brojnim vršnjacima, likovnim suputnicima i suvremenicima (poput Josipa Vanište, Đure Sedera, Julija Knifera) krajem 1950ih odvelo u proučavanje mogućnosti apstraktnog izraza. Jevšovar se odlučio za ekspresiju u apstrakciji koja se temelji na oduzimanju, poništavanju, brisanju, čime se približio estetici ranog minimalizma s filozofskim i svjetonazorskim temeljem u filozofiji apsurda, odnosno u tragičnom osjećaju nemogućnosti ljudskog osmišljavanja života s obzirom na svijest o vlastitoj prolaznosti i ograničenosti društvenog djelovanja. Takva poetika i estetika poništavanja sadržaja, ukazivanja na monotoniju, besmisao i uzaludnost postojanja bila je početni temelj grupe Gorgona, koja je odricanje od forme spojila s melankoličnim (protokonceptualnim) humorom. Jevšovarova metoda sastojala se od nanošenja i uklanjanja slojeva boje. Ono što ostaje je izmučeno platno, simbol trajanja u kojemu se čovjek troši. Na ovom platnu vidimo njegove karakteristične forme, jednostavne tragove sive i crne. I ovdje vidimo brisanje, to jest slabiji intenzitet pigmenta na sivim vertikalama, što ukazuje na trošnost, prolaznost, blijeđenje. Ispranost traga, podložnost nestajanju i rasapu, kao i potpuno odmicanje od bilo kakve klasične, tradicionalne atraktivnosti (u kompoziciji, u koloritu) naznačavaju umjetnikovu opčinjenost poetikom apsurda, odnosno njegovo traganje za posve novim likovnim izrazom kroz poništavanje sadržaja. Takve su težnje bile vrlo izražene u poslijeratnoj umjetnosti, napose u enformelu, a Jevšovar ih je radikalizirao, ništeći i samu materiju (njenu ekspresivnu prisutnost), kao i kompoziciju i njenu potencijalnu dramatiku. Ostali su trag i misao, a i oni su podložni propadanju. FG
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
