Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Fotografije parcele su informativne i indikativne te ne mogu pružiti vrlo detaljan prikaz objekta iz svih kutova. Preporučujemo pažljiv fizički pregled parcele prije licitiranja.
Ova slika originalnoga Vidovićeva naslova „Motiv s Čiova“ pripada razdoblju poslijeratnog slikarova stvaralaštva. Bilo je to vrijeme, znamo svi, u kojem životnih nedaća nije nikom manjkalo pa ni Vidoviću. Stari stan i mansardni atelijer u blizini crkve sv. Duje, gdje je ostvario fascinantni ciklus slika posvećenih interijeru splitske katedrale i niz jedinstvenih mrtvih priroda s dragim predmetima i umjetninama koje su desetljećima ispunjavali njegov životni i radni prostor, morao je napustiti još za talijanske okupacije Splita (1942.). Ni novoj vlasti njegove propovjedaonice, sveci i crkveni interijeri nisu bili po volji pa je tako ostao živjeti na ondašnjoj periferiji grada kraj staroga "Hajdukova“ igrališta, daleko od luke i "antičkoga“ Splita. No, Vidović je sve nedaće i prijekore stoički podnosio i sve do pred kraj života nastavio je slikati na balkonu atelijera, na Čiovu, na trogirskim Pasikama, u Splitu na Poljudu i u Vestibulu, jer jednom viđeno nije zaboravljao, a i noge su ga služile sve do kobnog loma bedrene kosti potkraj zime 1950.
Igor Zidić, najpozvaniji teoretičar Vidovićeva opusa i uopće hrvatske likovne moderne, za slike nastale u poratnim godinama u katalogu treće, najopsežnije dosad retrospektivne izložbe slikarovih radova (444) – koju je 1987. priredio i postavio na dva kata najrespektabilnijeg zagrebačkog izložbenog prostora, danas poznatoj Galeriji „Klovićevi dvori“ – piše: "Paleta se zastrla mrenom škurijega prostora. S motivom svoga izgubljenog stana izgubio je još i dva druga: unutrašnjost atelijera i sv. Duju. U malom i pretrpanom atelijeru nije bilo dojučerašnje prozračnosti." (u poglavlju "Ljetopis“; za godine 1942/1945.). Zidić zatim nastavlja: "(…) Nije mogao odviše birati: imao je motiv u prozoru i mnoštvo motiva u sjećanju. Počeo je već živjeti u prošlom i toj materijalizaciji vlastite odsutnosti – ili: vlastite nazočnosti u odsutnome – možemo zahvaliti uznemirujući, metafizički zijev prostora u njegovim zadnjim slikama." (u poglavlju „Ljetopis“; za godinu 1950.).
Poslije ove antologijske retrospektive slikarova opusa, koja je imala i podnaslov "Emanuel Vidović" u Zagrebu, za Emanuela Vidovića u Splitu, njezin autor Igor Zidić nastavio je zdušno zagovarati otvaranje Galerije "Emanuela Vidovića“ u Splitu, što smo dočekali tek 1999. K tomu, svojom je visokostručnom zainteresiranošću i dalje radio na revalorizaciji i kontekstualizaciji slikarova stvaralaštva što je 2018. urodilo njegovom kritičkom retrospektivom "Emanuel Vidović – pasatist i modernist“ u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Natom, kao i na dopuštenju da uz Artmarkovu aukcijsku skedu za sliku "Motiv s Čiova“ citiramo njegove retke, najtoplije mu zahvaljujemo. BRP
Literatura
Igor Zidić, Emanuel Vidović / Retrospektivna izložba, Muzejski prostor, Zagreb, 1987., str. 26-29
Dimenzije
width 68 cm, height 55 cm
Opis
ulje na platnu, signirano dolje desno, crvenom, "E. Vidović"
Izlasci
1946.-1950.
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
Ova slika originalnoga Vidovićeva naslova „Motiv s Čiova“ pripada razdoblju poslijeratnog slikarova stvaralaštva. Bilo je to vrijeme, znamo svi, u kojem životnih nedaća nije nikom manjkalo pa ni Vidoviću. Stari stan i mansardni atelijer u blizini crkve sv. Duje, gdje je ostvario fascinantni ciklus slika posvećenih interijeru splitske katedrale i niz jedinstvenih mrtvih priroda s dragim predmetima i umjetninama koje su desetljećima ispunjavali njegov životni i radni prostor, morao je napustiti još za talijanske okupacije Splita (1942.). Ni novoj vlasti njegove propovjedaonice, sveci i crkveni interijeri nisu bili po volji pa je tako ostao živjeti na ondašnjoj periferiji grada kraj staroga "Hajdukova“ igrališta, daleko od luke i "antičkoga“ Splita. No, Vidović je sve nedaće i prijekore stoički podnosio i sve do pred kraj života nastavio je slikati na balkonu atelijera, na Čiovu, na trogirskim Pasikama, u Splitu na Poljudu i u Vestibulu, jer jednom viđeno nije zaboravljao, a i noge su ga služile sve do kobnog loma bedrene kosti potkraj zime 1950.
Igor Zidić, najpozvaniji teoretičar Vidovićeva opusa i uopće hrvatske likovne moderne, za slike nastale u poratnim godinama u katalogu treće, najopsežnije dosad retrospektivne izložbe slikarovih radova (444) – koju je 1987. priredio i postavio na dva kata najrespektabilnijeg zagrebačkog izložbenog prostora, danas poznatoj Galeriji „Klovićevi dvori“ – piše: "Paleta se zastrla mrenom škurijega prostora. S motivom svoga izgubljenog stana izgubio je još i dva druga: unutrašnjost atelijera i sv. Duju. U malom i pretrpanom atelijeru nije bilo dojučerašnje prozračnosti." (u poglavlju "Ljetopis“; za godine 1942/1945.). Zidić zatim nastavlja: "(…) Nije mogao odviše birati: imao je motiv u prozoru i mnoštvo motiva u sjećanju. Počeo je već živjeti u prošlom i toj materijalizaciji vlastite odsutnosti – ili: vlastite nazočnosti u odsutnome – možemo zahvaliti uznemirujući, metafizički zijev prostora u njegovim zadnjim slikama." (u poglavlju „Ljetopis“; za godinu 1950.).
Poslije ove antologijske retrospektive slikarova opusa, koja je imala i podnaslov "Emanuel Vidović" u Zagrebu, za Emanuela Vidovića u Splitu, njezin autor Igor Zidić nastavio je zdušno zagovarati otvaranje Galerije "Emanuela Vidovića“ u Splitu, što smo dočekali tek 1999. K tomu, svojom je visokostručnom zainteresiranošću i dalje radio na revalorizaciji i kontekstualizaciji slikarova stvaralaštva što je 2018. urodilo njegovom kritičkom retrospektivom "Emanuel Vidović – pasatist i modernist“ u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Natom, kao i na dopuštenju da uz Artmarkovu aukcijsku skedu za sliku "Motiv s Čiova“ citiramo njegove retke, najtoplije mu zahvaljujemo. BRP
DODATNE INFORMACIJE
Za pojašnjenja u vezi s postupkom licitiranja, troškovima kupnje, uvjetima jamstva, plaćanja i preuzimanja osvojenog lota preporučujemo da pažljivo pročitate/ponovno pročitate Pravilnik o licitiranju.
